PIONIRI DRUŠTVENE MREŽE

PRVI HRVATI NA FACEBOOKU Tana ga je koristila dok je bio otvoren samo za američke studente, a Monika je prva u diplomskom upotrijebila riječ 'lajk'

 

“Ej bratić!!!!! pa ke ima??” glasila je poruka koju je točno na današnji dan, 19. veljače, prije 12 godina putem Facebooka Zagrepčanka Monika Pešorda poslala svom bratiću Tomislavu Grubišiću, tada 20-godišnjem studentu zagrebačkog FER-a koji će, par godina kasnije, zahvaljujući Facebooku, osnovati prvo jednu, pa još dvije tvrtke i postati uspješan poduzetnik.

- Bila je to moja prva Facebook komunikacija ikada. Monika je bila moja prva prijateljica na Facebooku i od nje sam zapravo dobio mailom pozivnicu da se pridružim tom novom čudu - kaže Grubišić. Sestrični nije mogao niti odgovoriti što ima novo jer tada Facebook još nije imao Inbox niti Messenger. Mogli su samo pisati jedni drugima po zidu.

Nisu mogli, kažu, čak niti jedni drugima komentirati te objave, nego ako si htio odgovoriti ili napisati što god, morao si kreirati novu objavu koju su onda svi živi mogli vidjeti. Tako se nekada chatalo. Zvuči prahistorijski u odnosu na današnjih više od 2,32 milijarde korisnika iz cijelog svijeta koji svakodnevno koriste Facebook.

Novo i čudesno

Facebook ove godine slavi 15. rođendan i zato smo pronašli troje Hrvata koji su među prvima bili na toj novoj i čudesnoj mreži. U počecima, 2006. i 2007. godine, Facebook je bila zatvorena mreža, za američke studente koji su objavljivali fotografije iz ludih noćnih provoda. Vrlo brzo i naši su studenti otkrili Facebook koji danas aktivno koristi 1,900.000 Hrvata, a svake sekunde na toj se društvenoj mreži kreira pet novih profila.

- Imala sam puno prijatelja u Americi i 2006. sam im išla u posjet. Tamo su svi pričali samo o Facebooku. Bilo je nešto novo i pravi hit među mladima, posebno zato što su se slike objavljivale. Htjela sam ostati u kontaktu sa svojim prijateljima iz Amerike, no tada još Facebook nije izišao izvan granica SAD-a. Tako da smo se još jedno vrijeme morali dopisivati mailom, a onda se u veljači 2007. Facebook otvorio za sve i odmah sam se prijavila i poslala pozivnicu i Tomislavu da se pridruži.

Tada nas je jako malo bilo. Iskreno, od ljudi iz Hrvatske znala sam samo da Fejs imaju moji brat i sestra i rođaci - ispričala nam je Monika Pešorda, koja je u to vrijeme bila mlada studentica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Oduševio ju je Facebook, stoga je odlučila da će joj biti i tema diplomskog rada. Nitko nije znao mnogo o Facebooku, a sve je zanimao, upravo je to bio glavni razlog zbog kojeg joj je njen mentor izv. prof. dr. sc. Josip Mikulić odobrio temu “Promocija turističke destinacije i ostalih subjekata u turizmu putem Facebooka”. Nije tada bilo stručne literature o Facebooku niti ništa što je Monika mogla citirati, osim nekih Facebookovih dokumenata i tutorijala, njen rad bio je prvi na temu Facebooka.

- U mjesecima dok sam ga pisala konstantno sam ga morala ažurirati jer se Facebook stalno mijenjao i nadograđivao. Čak mi je profesor dopustio da se u diplomskom prvi put koristi riječ ‘lajkati’. Kada sam 2011. godine imala obranu, moj diplomski je zapravo već bio zastario - objašnjava Monika, danas 31-godišnjakinja koja radi u tvrtki Expedia Group koja je najveća svjetska online putnička kompanija.

Bio sam skeptičan

- Priznat ću vam, Tomislava sam morala nagovarati da dođe na Fejs, bio je dosta skeptičan - smije se Monika. Dobro da ga je nagovorila, jer inače ne bi bio prvi Hrvat koji je pokrenuo biznis na temelju Facebooka.

- Kada smo počeli brojati 2007. u Hrvatskoj je bilo 1000 korisnika. A kada smo 2009. odlučili pokrenuti tvrtku iSTUDIO u Hrvatskoj je 300.000 ljudi imalo Facebook, a u svijetu ga je posjećivalo oko 50 milijuna korisnika dnevno - kaže Grubišić. Te je godine Facebook lansirao stranice za brendove, a 23-godišnjim FER-ovcima, Grubišiću i njegovu prijatelju Danielu Ackermannu, tada se upalila lampica iznad glave. Imali su viziju. Osnovali su tvrtku specijaliziranu za komunikaciju na Facebooku.

- Shvatili smo da će se ubrzo svaki brend htjeti predstaviti na Facebooku iako tada nisu imali pojma što je to zapravo. Bacili smo se na glavu. Shvatili smo da ako svakome nešto sitno za to naplatimo, za nas je to već golema zarada. Kroz godinu dana na Facebook smo lansirali većinu naših domaćih medija i vodeće brendove, pokrenuli smo ih i uputili u Facebookov način rada. Postojao je neviđen strah od Facebooka. Ljudi su se bojali sami otvarati biznis profile i uopće se pojaviti na Facebooku jer je prvi put dopuštao javnu dvostranu komunikaciju - objašnjava Grubišić. Community manageri tada su još bili nepoznato zanimanje.

Danas produkcija jedne Facebook objave za neki brend traje tjedan dana, a tada je bilo dovoljno pofotkati proizvod i staviti ga na Fejs. Za tvrtke je to bilo odlično jer Facebook nije imao nikakve filtere pa je svaka objava išla u feed. U par minuta objavu bi vidjelo od 10 do 20 tisuća korisnika - objašnjava Grubišić. Nakon My Spacea i nicknameova, ljudima je, kaže, Facebook bio čudan i odbojan jer je tamo trebalo staviti svoje pravo ime i prezime. Osobne podatke koji se dotad nisu dijelili na internetu.

- Facebook je u početku bio ogoljen. Nije bilo feeda, chata, reklama... Nisi imao što baš raditi. Ja sam išao svakih pet dana vidjeti što ima novo. No ubrzo su se stvari promijenile i ljudi su počeli dane i noći provoditi na toj mreži. Osobno sam znao da je Facebook velik i važan, no nikada mi nije bio jasno zašto ljudi dijele privatne informacije, ja sam se zadržao samo na poslovnom - iskreno će danas 32-godišnji Grubišić.

Kada su on i Ackermann pokrenuli biznis, nitko ih nije shvaćao za ozbiljno, no u jednom trenutku dogodila se promjena u stavu kada se iz dana u dan, kaže, u dnevniku izvještavalo o nečemu što je netko rekao ili napravio na Facebooku. Tada je Facebook u Hrvatskoj buknuo.

- Bili smo samo nas dvojica, sebi smo isplaćivali minimalac, 3000 kn. Čim bi skupili koju tisuću kuna više zaposlili bismo još jednog čovjeka. I tako niz godina. S vremenom je i sam Facebook validirao iSTUDIO kao developer partner, a mala je tvrtka ubrzo narasla u veliku digitalnu agenciju Degordian iz koje su nastale tvrtke Mediatoolkit i Bornfight. Ukupno danas zapošljavaju 200 ljudi i imaju razvijeno poslovanje i izvan Hrvatske. A sve je počelo zato što su vjerovali da Facebook ima budućnost, dok je svima drugima bio nepoznanica.

- Sada smo u fazi kada počinjemo graditi cjeloživotne profile - zaključuje Grubišić koji je i sam jedan od 307 milijuna Europljana koji su na Fejsu.

Slike izlazaka

Među njima je i 33-godišnja Tana Zimmermann koja je Facebook otkrila u ljeto 2006. godine. Tada su na Facebooku bili samo američki studenti i šačica studenata iz Hrvatske.

- Studirala sam u Dubrovniku na Američkoj visokoj školi za menadžment i tehnologiju, koja je dio američkog privatnog sveučilišta Rochester Institute of Technology. Kao studentica imala sam e-mail na .edu internetskoj domeni, a te sam godine bila na praksi u Americi gdje sam čula za Facebook. Proširila se vijest po našem faksu i svi smo otvorili profile. Tražili smo zapravo neki tool poput Fejsa na kojem bi objavljivali zajedničke fotografije iz izlazaka.

Dotad smo imali svoj fakultetski blog, a onda smo se svi prebacili na Facebook. U to vrijeme nije baš bilo smartphonea, pa smo vadili fotografije iz digitalnih fotića i objavljivali cijele albume s 50 do 100 fotografija - ispričala nam je Zagrepčanka Tana. Tada je znala samo 40-ak ljudi koji su imali svoje profile na Facebooku.

- Sve je bilo novo i imali smo osjećaj da je to naša interna mreža. Kada se Facebook 2007. otvorio prema drugima više nam nije bilo tako zgodno pa smo krenuli brisati naše prve objave - ističe Tana Zimmermann, suvlasnica hrvatske online platforme za prodaju Bazzar.hr.

- Sjećam se tih prvih statusa. Forma je bila ‘Tana is’ pa si trebao nastaviti nešto smisleno, što mi naravno nismo, nego bi na hrvatskom i gramatički apsolutno nepovezano napisali što bi nam bilo na umu.

Svi smo jedni drugima pisali po zidovima, no nismo imali osjećaj da je to javno jer je samo nas par bilo na Facebooku. A onda je stiglo i bockanje... To je bio hit - smije se Tana. Kada je Facebook postao mainstream, njima više nije bio zanimljiv. No, u moru raznih društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje Tani je Facebook i dalje najdraži, priznaje.

- Imam puno prijatelja iz Amerike i Europe pa mi je Facebook zgodan tool da ostanem s njima u kontaktu, a koristim ga i za praćenje vijesti jer nemam vremena pojedinačno otvarati sve portale koji me zanimaju - objašnjava Tana. Iako Facebooku pada popularnost među mlađim korisnicima, i dalje ga puno koriste oni stariji od 45 godina, stoga, smatra poduzetnica, Facebook neće nestati, već će se prilagođavati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. travanj 2024 16:51