Igralište moje osnovne škole nije poput većine ostalih. Tamo se nakon nastave nije skakao gumi-gumi, a slabo se igrao i nogomet. Umjesto toga, nakon što bi odzvonilo zadnje zvono, takozvani floters pretvarao bi se u pravi mali Bronx u centru Zagreba.
Zahvaljujući ravnateljici koja je dopustila da se na zgradi legalno crtaju grafiti, na dvorištu Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera okupljala se tadašnja writerska elita te zvučna imena domaćeg hip-hopa kao što su, primjerice, Bolesna braća koja su na flotersu i snimila spot za svoj najveći hit “Lovačke priče”. Kako i priliči svim zvijezdama, i ove iz Varšavske 18 imale su svoje obožavatelje, a među njima su bila i četiri pubertetski neproporcionalna klinca zaljubljena u životnu, ali i glazbenu filozofiju svojih idola. Gotovo petnaest godina kasnije, Riđi, Snajper, Rade i godinu dana mlađi Sven, zajedno sa Žugijem kojeg su upoznali u srednjoškolskim danima, od “pratitelja” su postali oni koje se prati. Oni su High5, zagrebačka trap senzacija koja drma regionalnom hip-hop scenom.
High5
NFC i QR tehnologija
Osim što su na domaću scenu uveli novi zvuk, danas megapopularni trap (bržu, klupsku inačicu rapa) za koji su svi tvrdili da ga je nemoguće interpretirati na hrvatskom jeziku, prvi su u državi koji su za predstavljanje novog singla umjesto radija, televizije ili YouTubea, odabrali - Instagram. Na “tajnom” koncertu u zagrebačkom Klubu prije dva tjedna premijerno su izveli novu stvar “Nema da nema”, koja se u sklopu kampanje za Vipme Loodilo tarifu mogla skinuti s Vip plakata preko NFC tehnologije (Near Field Technology) ili QR koda (Quick Response). Svi oni koji u prostor nisu stali mogli su koncert u realnom vremenu slušati putem Instagram Livea.
Dok sjedimo u dvorištu spomenutog kluba, Riđi (u stvarnom svijetu poznatiji kao 27-godišnji Bruno Rakamarić, psiholog koji radi u jednoj agenciji za istraživanje tržišta) mi objašnjava kako su koncert dva dana prije održavanja najavili na svojoj Facebook stranici i Instagram profilu i bez grča na licu dupkom napunili prostor.
- To je zato što imamo nevjerojatno odanu online publiku koja prati sve što dignemo na net – ubacuje se Rade Ulica, obitelji i prijateljima znan kao 26-godišnji porezni savjetnik Luka Radić.
- Naši postovi na Facebooku imaju ogroman organski reach, i po četiri puta veći od naše baze fanova, što je dosta nevjerojatno s obzirom na to da se Mark Zuckerberg svojski trudi skresati ga na minimum. Na taj način, naime, tjera business ownere, medije pa tako i nas glazbenike i sve ostale koji svoj posao promoviraju putem njegove mreže da boostamo postove, to jest, platimo vidljivost. Nama to ne pada na pamet – govori mi mladi financijer bezuspješno se trudeći sakriti ponos zbog brojnosti i odanosti njihovih followera.
To zaista i je prilično nevjerojatno, slažem se i pitam tko je od njih zadužen za tu genijalnu strategiju društvenih mreža, na kojoj im, sigurna sam, zavidi većina community managera u državi.
- Kako to misliš? Pa nitko. Nema tu neke strategije, radimo ono što bismo radili i na svojim privatnim profilima - kaže Sven Tomašević (26), objašnjavajući kako se radi o online intuiciji stečenoj zahvaljujući odrastanju u tehnološki vrlo uzbudljivom razdoblju (inače, mi smo generacija prvog Playstationa i samih začetaka Facebooka), ali i znanjima stečenim kroz pokušaje samostalnog probijanja na scenu.
- Od samog početka sve radimo sami, a najgore u cijeloj priči je to što ti svi cijelo vrijeme govore da nećeš uspjeti. Pa drago mi je da smo im dokazali suprotno – govori Rade, dodajući kako High5, unatoč tome što se njihovi hitovi vrte na svim “alternativnijim” radijskim postajama, a spotovi na YouTubeu sveukupno imaju više od 7 milijuna pregleda, i dalje ne shvaća ozbiljno.
Zagrebački traperi svoj su prvi EP “Triestri”, koji nosi isti naziv kao i glazbeno-umjetnički kolektiv unutar kojeg djeluju, izdali u ožujku 2014. Nakon početnih eksperimenata s laptopom i mikrofonom za Playstation karaoke, odlučili su se upgradeati: skupili su lovu, iz Amerike naručili zvučnu karticu, Žugi je od nekud izvukao mikrofon koji je dobio za krizmu, nabavili su nešto spužve za izolaciju i u ormaru u stanu Radetove bake snimili EP. Gotovo točno godinu dana kasnije, u garaži frenda iz kolektiva, snimili su i prvi album “Schengengang”.
- Još prije izlaska prvog albuma dobili ste jako puno medijskog prostora – konstatiram, no Riđi me ispravlja.
- Dobili smo jako puno social medijskog prostora. Portali i novine nas nisu ubrali sve dok u travnju 2015. nismo napunili Tvornicu – govori najviši od visokih pet i objašnjava kako su za hype koji se oko njih stvorio zaslužne upravo društvene mreže i fanovi koji su na svojim profilima shareali njihovu glazbu.
Paralelno s rastom popularnosti, dečkima su rasli i apetiti, i vrlo je brzo zaključeno da ormari i garaže nisu adekvatni kao studijski prostori. Dogovoreno je da će novac zarađen na gažama uložiti u izgradnju studija. I danas stvaraju na istoj lokaciji, ali u drugom prostoru: ormar je zamijenila cijela jedna spavaća soba, a bakina špajza postala je gluha soba.
- Pokušali smo snimati i u “pravom” studiju, no vrlo smo brzo odustali. Puno smo uložili u opremanje vlastitog prostora za snimanje, ali isplatilo se. Nit’ smo opterećeni cijenom sata snimanja, nit’ vremenom koje nam je na raspolaganju – priča Rade, dodajući kako je u nekadašnjem bakinom, a danas njegovom stanu, konstantno neki “muving”. Tamo se okuplja uglavnom ekipa iz kolektiva, svako toliko netko nešto snimi, dogovaraju se zajednički projekti, suradnje...
Možda djeluje nekonvencionalno, ali snimanje u studijima iz vlastite radinosti danas je postalo gotovo pa standard za mlade izvođače koje se pokušavaju probiti. Profesionalnu opremu zamijenila su malo jača osobna računala i cijela lepeza programa za produkciju glazbe: kompjutor danas mijenja gitare, bas, bubnjeve, gudače i to za, u većini slučajeva, vrlo pristojan novac. Iz istog razloga dosta se izvođača, baš kao što je to učinio i High5, odmiče od diskografskih kuća.
Rast Snapchata
- Danas ti nitko ne želi dati novac da snimiš album, nego većina diskografa očekuje da ćeš doći sa snimljenim materijalom, jer, realno, ne mogu zaraditi na tebi. Danas nitko više ne kupuje CD-e. Ja, recimo, ne znam niti gdje bi više pustio CD – govori Domagoj Žugec Žugi (26), dodajući kako bi im izdavač samo bio teret. U slučaju da su “nečiji”, sav novac od gaža (koji ionako nije ogroman) dijelio bi se na dva dijela, isto kao i zarada od eventualnih sponzorskih ugovora. Umjesto toga, svoj materijal objavljuju na streaming servisima: prvo na Bandcampu, na kojem u prvih mjesec dana od objavljivanja korisnici mogu proizvoljno donirati novac za “kupnju” albuma, nakon čega materijal dižu na sve ostale servise – Spotify, iTunes. U tom trenutku, download i preslušavanje albuma postaje besplatno.
- Glupo je naplaćivati glazbu u doba kad svi, uključujući i nas, muziku slušaju uglavnom na YouTubeu. Uz to, nas sluša ekipa koja niti nema mogućnost kupovine na netu. Smiješno je da klinci mamu ili tatu odlaze pitati za broj kartice kako bi mogli slušati High5 – objašnjava Nikola Seiwerth (26) aka Snajper, govoreći kako glazbena industrija ide u smjeru toga da se zarađuje od nastupa i merchandisea, ne od glazbe per se. Pa tako i oni. Dovoljno im je to što od donacija uspiju skupiti novac koji su uložili u snimanje i pokoji novi komad opreme.
Ono što bi eventualno mogli dobiti od diskografa jest promocija, no to im ionako ne treba: Facebook, Instagram, Twitter i YouTube odrađuju izvrstan posao.
- Snapchat je sve više popularan među našom publikom, većinski srednjoškolcima i studentima, i mi ćemo se tome morati posvetiti ili će i nas uskoro progutati vrijeme – kaže Riđi, objašnjavajući mi kako se redovito susreće s klincima koji ga ismijavaju kada spomene Facebook, jer to je so last season. Svi su na Snapchatu.
Prema neslužbenim podacima, Snapchat, najpopularniju auto-delete društvenu mrežu na svijetu početkom 2016. u Hrvatskoj je koristilo oko 70 tisuća ljudi i to većinski u dobi do 18 godina, doznajem od Ive Soldo, suosnivačice i direktorice marketinga Bamboo Laba, osječke agencije za web development i digitalni marketing. Baš kao i u Hrvatskoj, svjetska statistika je slična: od 166 milijuna dnevnih korisnika, njih 64 posto je u dobi od 18 do 24 godine, što glazbenici i ini celebrityji, baš kao i brojni mediji, koriste u promotivne svrhe.
Prema istraživanju koje je proveo Hootsuite, globalna platforma za upravljanje društvenim mrežama, u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj je nastalo 200 tisuća novih social profila. Time je dosegnuta nevjerojatna brojka od 2 milijuna domaćih korisnika društvenih mreža. Čak 460 tisuća Hrvata u dobi između 13 i 24 godine ima Facebook profile (trećina od ukupno 1,5 milijuna domaćih korisnika), a 244 tisuće profil na Instagramu (dvije trećine od ukupnog broja usera). Ono što je zanimljivo je da najmlađa, generacija Z, koju čine osobe rođene od sredine devedesetih pa do danas, a dolazi nakon razvikanih milenijalaca, sve više odlazi s Facebooka i prelazi na Snapchat. Uz to, tinejdžeri u Hrvatskoj Instagram koriste u svrhu pronalaska usera na Snapchatu, kaže Iva Soldo. Klinci, naime, u opise profila stavljaju svoj Snapchat username i tako pozivaju druge da im se jave i na taj način grade mrežu “prijatelja”.
S obzirom na to da svaki četvrti Hrvat muziku sluša preko mobitela, nije niti čudno da se i domaći glazbenici okreću Snapchatu kao sredstvu dohvata novih fanova. Dok ga muzičari uglavnom koriste kako bi ostvarili emocionalnu vezu s fanovima, objavljujući fotografije i videa iz svog privatnog života ili, pak, teaseali svoj novi materijal, mediji se njime služe kao još jednim kanalom za povećavanje reacha svog sadržaja. Tako je, primjerice, MTV odlučio nominacije za nagradu MTV Woodies, koja se dodjeljuje indie zvijezdama u usponu, objaviti upravo putem Snapchata. Ne samo to, i o pobjednicima se također glasalo isključivo putem te društvene mreže. Isto tako, prošlogodišnju dodjelu MTV Video Music Awardsa putem Snapchata pratilo je nevjerojatnih 21 milijun jedinstvenih korisnika, što je 75 posto više nego prošle godine. S druge, pak, strane, televizijska gledanost najuzbudljivijeg glazbenog događanja na svijetu pala je za čak 34 posto.
Novi formati albuma
Jedna od posljedica života u “instantnom” svijetu društvenih mreža je i ta da rijetko tko preslušava cijele albume, a umjesto da se, poput starijih kolega, protiv toga bore, nove generacije glazbenika su se prilagodile. Na kraju krajeva, to je i njihova kultura.
- Ma ni meni se to ne da, zašto da onda očekujem od drugih da će slušati sat vremena nečega u komadu? Petnaestak minuta glazbe je sasvim dovoljno. Zato nam je EP idealan format. Sedam, osam pjesama i vozi – objašnjava mi Rade, dodajući kako je u pripremi i drugi “studijski” album koji će izaći, vrlo jednostavno, kada bude gotov.
- Od 2007. kad smo izdali prvi singl do danas dosta smo evoluirali. Napokon smo naučili kako razlučiti glupost od nečeg dobrog. Kada za nešto zapnemo, to ne izlazi van dok nije fakat speglano i dok nismo svi zadovoljni. Nikam nam se ne žuri. Nije kao da živimo od ovoga pa da nam je presing – kaže Riđi.
- A planirate li? - pitam.
- Što? Živjeti od glazbe? - ubacuje se Žugi – Mah, nema šanse. Ne može se to kod nas. Ne očekujemo neku eksploziju popularnosti, ali ako se to i desi, nećemo biti iznenađeni. Evo, već imamo i poreznog savjetnika, istraživača tržišta i povjesničara Snajpera koji nam može detaljno objasniti tko je gdje putem zeznuo pa da mi to ne ponovimo. Pripremljeni smo na mega uspjeh.
Visoka petorka želi stvarati glazbu glazbe radi, a ne zato što im ona stavlja kruh na stol, objašnjavaju mi jedan drugom upadajući u riječ. Super im je i to što surađuju s frendovima iz kolektiva Triestri, što regionalna hip hop scena pomalo oživljava, a i što imaju izliku cijeli dan visiti skupa. Oni blesavi klinci koje pamtim iz osnovne i srednje škole i dalje su blesavi, ali na malo drugačiji način. Krakata ekipa s flotersa izrasla je u ozbiljne ljude sa samo naizgled vrlo neozbiljnim hobijem.
-----------------------------------------------------------------------------
Kako bi označio početak ljetne sezone i razdoblja u kojem se svaka nadoplata Vipme računa pretvara u deset puta više MB, Vipnet se udružio s grupom High5 i stvorio ljetni hit “Nema da nema”. Zahvaljujući NFC tehnologiji, Vipnet je svima omogućio preuzimanje spota povezivanjem mobilnih telefona s NFC plakatom. Spot u sklopu Vipme prepaid kampanje “Nema da nema megabajta ovo ljeto uz Vipme Loodilo” Vipnet je premijerno predstavio na YouTubeu, a u njemu je glazbena podloga upravo novi hit “Nema da nema” grupe High5.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Vipneta, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg
