Studija provedena na 12 tisuća Britanaca i Britanki adolescentske dobi te objavljena u časopisu PNAS pokazala je da društveni mediji u ograničenoj mjeri utječu na životno zadovoljstvo tinejdžera, piše BBC.
Istraživači Sveučilišta Oxford kažu da je istraživanje pokazalo da obitelj, prijatelji i školski život više utječu na životno zadovoljstvo tinejdžera. Provedeno istraživanje navodno je iscrpnije i robusnije od prethodnih na ovu temu. Istraživači su također apelirali na tvrtke koje posjeduju društvene mreže da objave podatke o navikama korisnika kako bi se što bolje razumio utjecaj tehnologije na živote mladih ljudi.
Znanstvenici kažu da su studijom pokušali odgovoriti na dva pitanja - jesu li tinejdžeri koji natprosječno mnogo koriste društvene mreže manje sretni te koriste li nesretni adolescenti društvene mreže više od prosjeka. Prethodna istraživanja na temu suodnosa ekrana, tehnologije i mentalnog zdravlja djece kontradiktorna su.
Profesori Andrew Przybylski i Amy Orben iz Instituta za internet koji djeluje u sklopu Sveučilišta Oxford drže da su se ta istraživanja često temeljila na ograničenim dokazima. Njihova je pak studija utvrdila da je poveznica između zadovoljstva u životu i društvenih mreža "trivijalna", da je zaslužna za jedan posto ukupne sreće tinejdžera te da utjecaj društvenih medija nije "jednosmjerna ulica".
"Devedeset i devet cijelih sedamdeset i pet posto zadovoljstva u nečijem životu nema nikakve veze s upotrebom društvenih medija", rekao je Przybylski.
Istraživanje Instituta za internet trajalo je od 2009. do 2017. godine, a u njemu su sudjelovale osobe stare između 10 i 15 godina. Ispitanici su odgovarali na pitanja koja su se ticala njihovih navika korištenja društvenih medija tijekom onih dana u tjednu kada su išli u školu, a od se tražilo da kažu koliko su sretni s određenim aspektima svog života.
Vrijeme provedeno na društvenim medijima nešto je više utjecalo na djevojke, međutim taj je utjecaj bio minimalan i nije bio veći od onog kod dječaka. Manje od pola tih učinaka bili su statistički značajni. "Roditelji se ne trebaju brinuti oko količine vremena koju djeca provode na društvenim mrežama. Taj način razmišljanja nije ispravan. Mi smo usredotočeni na vrijeme. Ideju o vremenu provedenom pred ekranom treba umiroviti. Rezultati ne pokazuju razloge za brigu", pojasnio je Przybylski.
Istraživači drže da je važnije identificirati onu djecu kojima bi određeni aspekti društvenih medija mogli značajnije naštetiti te da je nužno pronaći koji faktori utječu na njihovu sreću.