BITKA ZA PRIVATNOST

SVE VIŠE ZEMALJA KORISTI APLIKACIJE ZA SUZBIJANJE ŠIRENJA KORONAVIRUSA Kako funkcioniraju, kakve podatke o nama prikupljaju i koje ih zemlje koriste

A traveller wearing a face shield checks her smartphone on May 4, 2020 at the bus terminal of the Termini railway in Rome, as Italy starts to ease its lockdown, during the country's lockdown aimed at curbing the spread of the COVID-19 infection, caused by the novel coronavirus. - Stir-crazy Italians will be free to stroll and visit relatives for the first time in nine weeks on May 4, 2020 as Europe's hardest-hit country eases back the world's longest nationwide coronavirus lockdown. (Photo by Filippo MONTEFORTE / AFP)
Filippo MONTEFORTE / AFP

 

Zemlje diljem svijeta razvijaju aplikacije za mobilne telefone kako bi ograničili širenje koronavirusa i omogućili ublažavanje izolacijskih mjera, piše BBC. Nadaju se da će se informacije koje će prikupiti putem aplikacija moći koristiti kako bi se ljude upozorilo na to predstavljaju li rizik za širenje zaraze te trebaju li biti u izolaciji.

No posljednjih se tjedna vodi rasprava oko toga koje bi vrste trebala biti aplikacija. Jedni se zalažu za tzv. centraliziranu verziju, dok drugi podupiru decentraliziranu. Obje koriste Bluetooth signal kako bi zabilježile da im se približio drugi korisnik mobitela. Ako neka osoba razvije simptome Covida-19, aplikacija svima koji su bili u kontaktu s tom osobom može poslati obavijesti da su bili u kontaktu sa zaraženom osobom te da bi se trebali ići testirati.

Prema centraliziranom modelu, prikupljeni anonimizirani podaci prvo se učitavaju u bazu podataka pa se potom traže osobe koje su bile u kontaktu s osobom sa simptomima Covida-19. S druge strane, decentralizirani model korisnicima daje veću kontrolu nad podacima. Taj model predviđa da se potraga za osobama koje su bile u kontaktu s potencijalno zaraženom vrši na samim mobitelima, a ne u središnoj bazi podataka. Decentralizirani model promoviraju Google, Apple i dio međunarodne zajednice.

Zagovornici centraliziranog modela kažu da on vlastima daje više podataka o širenju virusa i učinku aplikacije, dok zagovornici decentraliziranog modela kažu da on korisnicima nudi veći stupanj privatnosti te da ih štiti od potencijalnog otkrivanja osjetljivih podataka, što se može, primjerice, dogoditi nakon hakerskog napada.

U ovom trenutku ni jedno ni drugo rješenje nije objeručke prihvaćeno. Južna Koreja, zemlja koja je prema svi relevantnim mjerilima učinkovito suzbila širenje koronavirusa, to je napravila bez korištenja aplikacija za praćenje, ali ne i bez nadzora koji mnogi drže invazivnim.

Centralizirani se model na početku pandemije hvalio kao pionirski. Singapurov sustav TraceTogether smatrao se oglednim primjerom na koji se treba ugledati. To se, međutim, promijenilo kada se otkrilo da je aplikaciju koristilo svega 20 posto stanovništva, a Singapur je u posljednje vrijeme doživio porast broja oboljelih. Dio problema aplikacije TraceTogether leži u tome da aplikacija na Appleovim iPhoneima ne radi ispravno kada radi u "pozadini" jer ti uređaju ograničavaju Bluetooth signal. Apple je obećao da će ukloniti te restrikcije, ali samo ako se aplikacije priklone decentraliziranom modelu koji ta tvrtka promovira. Singapur je u međuvremenu dao za naslutiti da će preći na decentralizirani model. "Surađujemo s Googleom i Appleom kako bismo poboljšali učinkovitost aplikacije, pogotovo za korisnike iPhonea", rekao je glasnogovornik za BBC.

A woman checks her smartphone as she walks her dog in the Parco Sempione park on May 4, 2020 in Milan as Italy starts to ease its lockdown, during the country's lockdown aimed at curbing the spread of the COVID-19 infection, caused by the novel coronavirus. - Stir-crazy Italians will be free to stroll and visit relatives for the first time in nine weeks on May 4, 2020 as Europe's hardest-hit country eases back the world's longest nationwide coronavirus lockdown. (Photo by Miguel MEDINA / AFP)
Miguel MEDINA / AFP
 

Australija se ispočetka također odlučila za centralizirani model, no njihova se aplikacija CovidSafe koja se temeljila na TraceTogether susrela s istim problemima pa su rekli da planiraju preći na Appleov i Googleov okvir. Kao razlog za prijelaz naveli su bolji rad Bluetootha. Kolumbija je u srijedu najavila da i ona planira promijeniti metodologiju svoje aplikacije CoronApp nakon što je bila prisiljena isključiti opciju praćenja kontakata zbog slabih performansi Bluetootha. "Moramo smanjiti rizik od stvaranja neželjenih obavijesti", rekao je Victor Munoz, savjetnik predsjednika Kolumbije Ivána Duquea Márqueza.

Drugi, međutim, nastavljaju koristiti centralizirani model. Državni tajnik za digitalnu ekonomiju u francuskoj vladi Cédric O rekao je da ta zemlja planira 2. lipnja pokrenuti vlastitu aplikaciju StopCovid te da planiraju pritisnuti Apple da promijeni način rada svojih uređaja. "Apple nam je mogao pomoći da aplikacija radi još bolje na iPhoneima", rekao je Cédric O u utorak. "Oni su odlučili da to neće napraviti. Žao mi je zbog toga."

Aplikacija StopCovid naišla je na otpor unutar same francuske vlade pa je neizvjesno u kojem će obliku u konačnici izaći. Norveška koristi centralizirani model za svoju aplikaciju Smittestopp koja je u upotrebi u tri grada, no ona skuplja i GPS podatke, odnosno ne oslanja se samo na Bluetooth komunikaciju. Tvrtka koja je radila aplikaciju kaže da im ta kombinacija omogućava prikupljanje preciznih podataka te da ne moraju koristiti Google-Apple sučelje. To aplikaciju, međutim, nije poštedjelo kritika na račun potencijalnog ugrožavanja privatnosti korisnika. Institut za javno zdravstvo Norveške rekao je da je 1,5 milijuna ljudi aplikaciju preuzelo do 28. travnja, ali da je aktivno koristi nešto manje od 900 tisuća korisnika, što predstavlja 20,5 posto osoba starijih od 16 godina na testnim područjima. Indija radi po sličnom principu kao i Norveška, međutim oni su državnim tijelima i djelatnicima u privatnom sektoru naredili da aplikaciju apsolutno moraju koristiti.

Sve dok Google i Apple ne izađu u susret onima koji rade aplikacije teško je reći hoće li nečiji sustav biti uspješniji od drugog. Njemačka se, primjerice, odlučila za decentralizirani model, a prije se smatralo da će napraviti isto što i Francuska. Poljska također planira lansirati vlastitu aplikaciju i čini se da će se i ona odlučiti za decentralizirani model. "Pretpostavljamo da ćemo aplikaciju ProteGo morati prilagoditi Googleovim i Appleovim sustavima", rekli su iz tvrtke koja će raditi aplikaciju. Među zemljama koje su se odlučile za Google-Apple sučelje našle su se i Italija, Švicarska, Austrija, Latvija, Estonija, Finska, Irska i Kanada. Luksemburg se tek treba odlučiti za pristup, no sve ukazuje na to da će se odlučiti za decentralizirani model, a BBC piše da bi se decentraliziranom modelu mogla okrenuti i Grčka.

Zašto je sve ovo bitno? Moglo bi, naime, doći do problema pri uspostavljanju komunikacije između spomenuta dva sustava. "Centralizirani sustavi traže da učitate sve ljude koje ste vidjeli, a decentralizirani sustavi ne trebaju te podatke pa se neće dobro 'igrati zajedno'", rekao je dr. Michael Veale iz DP3T grupe koja podržava sustav koji je sličan Appleu i Googleu. "Ako aplikaciju smatrate bitnim alatom za borbu protiv virusa i ublažavanje karantena, onda uklanjate mogućnost praćenja virusa kada pređe granicu, a virus ne poštuju granice."

Izdvajamo