Ljudska rasa ima tu sasvim razumljivu karakteristiku da se vrlo brzo i lako navikne na poboljšanja u svakodnevnom životu, zbog čega bez imalo nostalgije gledamo na razdoblje prije mobilne revolucije koja je počela tek prije nepunih 20-ak godina.
Već smo zaboravili kako je to kada nismo jedni drugima bili dostupni od 0 do 24. Da smo, ako smo nekoga željeli nazvati, morali otići do fiksnog mjesta gdje se nalazi telefon i nadati se da je naš željeni sugovornik u blizini svoga. Ako smo željeli otići van, morali smo se dogovarati ponekad i danima unaprijed. Kada smo putovali, danima smo listali kataloge agencija, plaćali bankovnim doznakama, a potom razvlačili plahte od putnih karata da vidimo jesmo li na pravom putu. Po filmove smo morali ići u videoteke, pisma slati u omotnicama i s markicama, i tako dalje i tome slično.
Danas je za sve to - i još pregršt toga - dovoljno iz džepa izvaditi smartphone pa radnje koje su nekada zahtijevale silno vrijeme, vještine i koordinaciju obaviti u samo nekoliko minuta ili sekundi.
Pametni telefoni, kojih će do 2020. na svijetu biti više od šest milijardi, postali su najvažniji alat današnjice: komunikator, osobni asistent, navigator, igraća konzola, televizor, računalo, fitness savjetnik, kućna pomoćnica, fotoaparat, enciklopedija… Kao što mu je sve današnje prednosti omogućio razvoj internetske infrastrukture, u budućnosti će, zahvaljujući razvoju virtualne i proširene stvarnosti te umjetne inteligencije i strojnog učenja, postati integralni dio naše svakodnevice. Još više od toga, pametni će telefoni biti baza preko koje ćemo komunicirati s internetom stvari jer će u sljedećih pet do deset godina doslovno svaki najobičniji predmet - od šalica za kavu i građevnih cigli do kišobrana - postati “pametan”. Širokopojasne mreže velikih brzina zato danas imaju jednako važan utjecaj kao što su u prošlom stoljeću imale električna energija i prometne mreže. Prema procjeni Europske komisije, 10-postotno povećanje u penetraciji broadbanda donosi rast BDP-a od jedan do 1,5 posto. Internet i tehnologija koja omogućava brzi internet jača ekonomiju, a našu svakodnevicu mijenja kako nismo mogli niti zamisliti.
Komunikacija
Ulazak mobilnih telefona u ljudske živote promijenio je ne samo privatni, nego i poslovni svijet. Svi su svima neprestano dostupni, a kvaliteta i pouzdanost mreža nikada nisu bile bolje nego danas. Kada se u priču uključio internet, sve prednosti mobilne revolucije dobile su gotovo eksponencijalno ubrzanje. Spoj mobitela - konkretno, mobilnih aplikacija - i interneta znači da je sada moguće komunicirati nemjerljivo jeftinije, i to s kraja na kraj planeta. Već do kraja sljedeće godine broj korisnika VoIP protokola (Voice over Internet Protocol), dakle servisa koji omogućuju telefonske razgovore putem interneta, bit će veći od jedne milijarde, a industrija povezana s tim vrijedit će, prema procjenama, 74,5 milijardi dolara. Osim toga, aplikacije koje su život počele kao mjesta za komuniciranje porukama, sada su se također tranzicionirale na pozive, zahvaljujući sve većoj penetraciji 4G mreža koja je nužan preduvjet za podržavanje tako intenzivnog prometa. Točne brojke za najpopularnije od njih u ovom je trenutku teško razlučiti, ali dovoljno je reći da, primjerice, WhatsApp ima milijardu korisnika, a Viber oko 500 milijuna, dok se za Facebookovu aplikaciju Messenger zna da je oko 300 milijuna ljudi koristi za audio i video pozive. S uvođenjem još kvalitetnijih mrežnih infrastruktura, kao što je u Hrvatskoj tehnologija G.fast s brzinama od 1 Gbit/s, te će brojke značajno porasti.
Zabava
Internet mijenja i način na koji konzumiramo zabavne sadržaje. Prodaja muzike na tradicionalnim nosačima zvuka još uvijek postoji, ali više reda radi, videoteke su koncept za koji nove generacije nikad nisu niti čule, a čak i činjenica da se velik dio vremena tijekom najobičnijeg izlaska u klub ili kafić provodi na društvenim mrežama poput Snapchata (za mlađe) ili Facebooka (za starije korisnike) na neki je način transformacija industrije zabave. Muzički servisi danas su dominantna snaga u industriji. A broj korisnika neprestano raste: Spotify ih globalno ima približno 100 milijuna, Deezer oko 16 milijuna, Apple Music deset, a tu su još Amazon Prime, Tidal…
Do 2025., kako se procjenjuje, cijeli će svijet imati smart televizore, dakle televizore povezane s internetom, a taj će servis anticipirati koje ćete filmove ili serije željeti gledati upravo u trenutku kada se ulogirate. Reklama ili neće uopće biti ili će također biti pametne i prikazat će vam se samo one reklame za proizvode koje trebate ili želite baš taj dan. Od 332 milijuna televizora prodana 2015., deset posto ih je bilo s 4K rezolucijom koja će biti standard za sljedećih pet do deset godina.
Putovanje
Putovanja su nekada zahtijevala golemu količinu posebnih znanja i živaca. Danas je dovoljan internet. Booking.com, najveća globalna stranica za rezervaciju smještaja, ima više od 380 milijuna posjetitelja mjesečno; TripAdvisor, stranica za recenzije, 340 milijuna posjetitelja, 6,5 milijuna restorana, atrakcija i hotela za ocjenjivanje u 136 tisuća destinacija, Yelp, Foursquare i ostale da i ne spominjemo. Danas je, dakle, dovoljno otići na internet s bilo kojeg uređaja, potražiti željenu destinaciju, rezervirati je i platiti, zatim otići na drugu stranicu te rezervirati i platiti prijevoz i stvar je gotova u roku od 15-ak minuta.
Bez posrednika, bez odlaska iz fotelje, uz dodatnu blagodat iskrenih i neovisnih kritika drugih potrošača kako bismo znali u što se upuštamo.
Osim toga, do 2025. procjenjuje se da će između pet i deset posto stanovništva svijeta sudjelovati u “društvenom putovanju”, segmentu ekonomije dijeljenja koji se odnosi na putovanja. Ili će jedni s drugima besplatno mijenjati domove na tjedan ili dva; ili će iznajmljivati svoje domove putem Airbnb-a ili sličnih servisa (koji već sada ima 60-ak milijuna korisnika, 640 tisuća domaćina i više od četiri milijuna noćenja svaki tjedan u 57 tisuća gradova svijeta).
Veze
Tinder, mobilna aplikacija za spajanje kompatibilnih partnera u neposrednoj fizičkoj blizini, ima više od 50 milijuna aktivnih korisnika od kojih se deset milijuna spaja svaki dan, u prosjeku po 11 puta dnevno; koristi se u 196 zemalja i ostvaruje se 26 milijuna spojeva dnevno.
Svaki dan Tinder zabilježi 1,4 milijarde “swipeova” (swipeom se u sučelju odlučuje sviđa li se korisniku netko ili ne). U sljedećih desetak godina tehnologija će se još značajnije uplesti u naš ljubavni život.
Tinderovski sustav trebao bi ostati u temelju, ali uz još više varijabli: moći ćemo uspoređivati paše li nam potencijalni partner po genetskom kodu, nosivi uređaji i big data omogućit će da kvantificiramo i detaljnije ocjenjujemo jedni druge u vezama, kao i da dobijemo svojevrsni izvještaj o sadašnjoj ili okončanoj vezi, o tome što funkcionira, a što ne.
Posao
Osim najbazičnijih poslova u kojima nema tehnološke zamjene za ljudske mišiće, nove tehnologije poput mobilnih i internetskih imale su neopisiv utjecaj na poslove širom svijeta. Datoteke koje su nekada zauzimale cijele sobe danas se nalaze na komadu plastike veličine malog prsta, podaci za kojima bismo možda satima tragali kroz šumu knjiga sada su nadohvat ruke upisivanjem samo jedne riječi u kućicu na računalnom ekranu, sve se obavlja brže, pouzdanije, jednostavnije i, dakako, jeftinije. Već do 2020., zahvaljujući dvosmjernoj interakciji, očekuje se da će potrošači biti ti koji će gotovo potpuno zamijeniti odjele istraživanja i razvoja u potrazi za novim proizvodima i uslugama.
Fizički uredi u mnogim će tvrtkama prestati postojati jer će razvojem bolje povezivosti, posebice 5G mreže, videokonferencijski pozivi i neprestana, pouzdana povezanost omogućiti cijeloj kompaniji da radi s različitih mjesta, a da budu virtualno centralizirani.
U nešto daljoj budućnosti moguće je da više nećemo koristiti čak ni pametne telefone ili prijenosna računala jer će zbog interneta stvari svi predmeti oko nas predstavljati jedno veliko računalo i moći će obavljati funkcije računala koje su nam potrebne pa stoga nećemo imati ni potrebe za jednom “centralnom” jedinicom.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
HT nastavlja investirati, pa tako od rujna 180 tisuća njegovih korisnika širokopojasnog interneta surfa od 2 do 5 puta brže bez dodatne naknade. Prema procjeni Ekonomskog instituta, HT Grupa je u 2015. Generirala 3 posto BDP-a Hrvatske, a ukupno podržava 27 tisuća radnih mjesta. U razdoblju od 2011. do 2015. HT je investirao 5,7 milijardi kuna u infrastrukturu koja će omogućiti građanima da koriste najnaprednije tehnološke usluge i da, kao i građani u razvijenim zemljama, ostvare benefite za sebe i obitelj u novoj, digitalnoj ekonomiji
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i HT-a, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista.