'It's most wonderful time of the year', pjevuši nam glas Andyja Williamsa ovih dana pred Božić i Novu godinu. I da, divni su to dani: naši domovi ispunjeni su mirisom hrane, slobodni dani znače više provedenog vremena s bićima koje volimo, a prekrasni vatrometi koji će ispuniti nebo sigurno će nas oduševiti. Ili neće? Sve one koji vole svoje četvoronožne članove obitelji, a ti se, pak, panično boje pucnjave, ovo doba godine ne usrećuje baš.
Ima pasa koji samo spuste uši i zavuku se pod stol. No, ima ih, a snimka jednog takvog iskače na Facebooku u većini psećih grupa ovih dana, koji se nekontrolirano tresu. Njima je to šok: s obzirom na to da je pseći sluh jači od našeg, a usto ne znaju što se to točno vani događa, jasno da su potpuno izbezumljeni. Vani je, ako se njih pita, počeo treći svjetski rat, a vi ste luđak s malo smisla za samozaštitu, čime mu možda čak uzrokujete još veći stres. Umjesto da se skutrite pokraj njega ispod kreveta, šećete stanom, pjevušite i jedete kekse. Jasno je da misli da vam nije dobro i nije mu jasno kako uopće nabavljate plijen kojim ga hranite, a evidentno ste posve blesavi.
No, sad ozbiljno. Podaci pokazuju da svake godine desetke pasa i mačaka (divlje životinje da i ne spominjemo) umire zbog srčanog udara uzrokovanog pucnjavom od vatrometa do petardi. Neke su zemlje krenule u borbu protiv pucnjave: tako je u više od 850 talijanskih gradova i općina od 2011. godine zabranjeno pucanje petardama. Grad Torino tu je zabranu donio prije svega zato što to zastrašuje ptice, pse i mačke.
U našoj zemlji takve zabrane (još) nema, ali je dozvoljeno pucanje u točno određene dane. Snažna kampanja koja se provodi posljednjih godina dovela je do toga da se ipak ispuca manje petardi. Nekome možda jest zabavno slaviti uz pucnjavu jer ima li što uzbudljivije nego pripaliti petardu, uz rizik da vam odnese lice ili nekoliko prstiju!? No, ljudi su u stanju sami odlučiti za sebe - pas, mačka, golub ili vrana na koju lansirate petardu nisu odlučili da je zabavno skončati na taj način. Za usmrćivanje životinje često uopće nije nužno baciti joj petardu u glavu - dovoljno je to učiniti negdje u njezinoj blizini. Zato, ako već želite slaviti, učinite to na način koji neće povrijediti niti ozlijediti nijedno živo biće na ovom svijetu.
No, ako su već drugi bezosjećajni, vi učinite sve što možete da olakšate svojim ljubimcima. Neki vlasnici, u dogovoru s veterinarima, psima koji se jako boje znaju dati kakvu tabletu za smirenje. Drugi prakticiraju, i kunu se da to pomaže, zamatanje pasa u široku tkaninu. Zvuči blesavo, ali postoje točne upute za zamatanje i to nekim psima olakšava jer se osjećaju sigurno. Drugi pak puste glasnu glazbu ili se igraju sa psom kako bi mu odvratili pozornost od zvučne apokalipse s druge strane prozora. Važno je samo da psa, ako počne drhturiti, ne nastojite na silu zaigrati niti ga smirivati. Ponašajte se kao da se ništa ne događa.
Možete mu dati keksić, iako, ako je frka, ni to neće pomoći. Budite uz njega, ponašajte se normalno i promatrajte kako reagira. Kad idete van, učinite to samo onda kad je zaista nužno i ne puštajte ga s povodca. U noćima slavlja velik broj ljubimaca zna u panici pobjeći iz šetnje jer je negdje u blizini nešto puknulo. Olakšajte oboma život i vežite ljubimca. Naravno, pritom izbjegavajte vrijeme kad znate da će se pucati: idite obaviti što se mora prije, jer ako se pas trese, sigurno mu neće biti prvo na pameti gdje obaviti nuždu. U stanu je ipak sigurniji, barem se tako osjeća na svojem prostoru, a vani je obično zvuk jači i zbog toga je stres još veći.
Svi oni koji imaju prostora i mogu barem na božićnu i novogodišnju noć pomoći i drugim životinjama, neka to učine. Ako negdje možete privremeno smjestiti neku napuštenu mačku, učinite to. Ako vam na balkon doleti golub, nemojte ga otjerati. Nisu oni takvi kliconoše kuge i kolere kakvima ih se smatra, a ako baš bude plesao polku na vašem balkonu, uvijek sve možete dezinficirati medicinskim alkoholom. Pustite životinje da pronađu sebi miran kutak za tu večer jer će im to možda spasiti život. Također, ako naiđete na ozlijeđenu životinju, odvedite je k veterinaru.
Imajte na umu da za nezbrinute životinje (financijski i na sve druge načine) odgovara općina u kojoj živite. Za divlje životinje koje ste pronašli na javnim površinama u Zagrebu možete zvati Dumovec, koji će ih onda odvesti u udrugu AWAP, koja divno skrbi za sve.