Divlje životinje, jednako kao i domaće, povremeno napuštaju svoja prirodna staništa i zalaze u naseljena područja, najčešće u potrazi za hranom. Jedan takav slučaj ovjekovječio je svojim mobitelom novinar Jutarnjeg lista Edi Jurković.
Na znatiželjnu lisicu nabasao je na nenaseljenom području bivše trajektne luke na Krku. Kad ga je vidjela, lisica je prvo ustuknula od straha, no potom je ipak skupila hrabrosti i s pristojne distance pozirala za fotografije.
‘Ne, ovo nije morski pas, njega smo svi već vidjeli. Ovo je morska lisica, snimio sam je danas na Krku. Došla se malo prošetati lungo mare ispod Krčkog mosta i ne znam je li u većem čudu bila ona ugledavši mene kako vadim mobitel ili ja kada sam ugledao lisicu na metar od mora’, napisao je Jurković na svojem profilu na Facebooku.
Nakon što su odradili fotosession, lisica se mirno udaljila slijedeći svoj nos, prema obližnjem bačenom smeću.
Pretpostavka je da je lisica jednostavno bila gladna te je izašla iz sigurnosti šume. Naime, to nije nikakva rijetkost. Neke divlje životinje žive u suživotu s ljudima i na gradskim područjima, a neke ondje zalaze kad ih potreba natjera.
Suživot divljih životinja i ljudi
Neki su se nakon objave fotografija preplašili bjesnoće, no stručnjaci već niz godina upozoravaju da u takvim slučajevima treba biti oprezan, no vjerojatnost da je životinja zaražena bjesnoćom je vrlo mala.
Ove je godine u travnju zagrebački azil Dumovec u suradnji s nekolicinom veterinara i udrugom Prijatelji životinja organizirao edukaciju o suživotu divljih životinja i ljudi. ‘Najčešće se susrećemo sa strahom od lisica jer ih se često bez osnove povezuje s bjesnoćom. Za posljedicu taj strah već desetljećima stigmatizira te prekrasne i simpatične životinje. Sada je proljeće, doba kada imaju mlade i kada se u nedostatku hrane spuštaju u grad. U tomu ih ne treba uznemiravati - treba ih ostaviti da idu svojim putem’, rekli su na tribini ‘Divlji život grada – u suživotu s divljim životinjama’.
Lisice često možemo vidjeti u blizini ljudi u cijeloj Hrvatskoj, a ne mogu se tako dobro prikriti kao kune ili lasice jer su velike. Također, ako su jako mlade, ne skrivaju se previše od ljudi. Bjesnoća se suzbija obaveznim cijepljenjem pasa i mačaka – kako u gradu tako i na selu – te oralnom vakcinacijom populacije lisica koja se provodi od 2011. godine.
‘Svakako je došlo vrijeme da se promijeni stav prema njima. One su potpuno neagresivne i baš nikada ne prilaze ljudima, a da bi im bile prijetnja. Lisice su plahe životinje i prije će pobjeći nego prići, a nikada neće napasti’, istaknuli su.
U gradovima se mogu vidjeti predstavnici mnogobrojnih vrsta divljih životinja, primjerice lisice, lasice, kune zlatice, ježevi i vjeverice. U Zagrebu živi i velik broj ptica, počevši od golubova i vrabaca, preko svraka i vrana, do divljih pataka i labudova.