Premda su skloništa i azili za životinje prepuni potencijalnih kućnih ljubimaca razne dobi i veličina, na tržnicama diljem Hrvatske i dalje se mogu pronaći ljudi kojima se dvorišna mačka omacila pa prodaju mačiće ili je susjedov pas okotio devet štenaca pa ne znaju što bi s njima. Te se životinje najčešće drže u kutijama, bez vode i hrane, bez zaštite od sunca, neliječeni, a idu u ruke bilo kome tko izdvoji nekoliko desetaka kuna.
Takva su mjesta mamac za djecu koja oduševljeno promatraju životinjske bebe, jer tko bi odolio tako slatkom prizoru, a njihovi roditelji često ne nauče djecu o odgovornosti i kako se ponašati prema životinji prije nego što odluče djetetu uslišati želju.
Posljedica ovakvih postupaka može biti kobna kao u slučaju koji je s korisnicima na Facebooku podijelio Anubis Klub. Ova veterinarska ambulanta iz Vukovara primila je na skrb malo štene s oštećenjem mozga. Terapija zasad nema velikog učinka. Do toga su navodno dovela djeca kojima je štene poslužilo kao lopta za udaranje. Snimka koju su objavili izazvala je zgražanje u komentarima, a u jednome se svi slažu: odgovornost je na roditeljima.
Anubis Klub je u svojoj objavi napisao:
‘Ovo štene je prodano na tržnici za 30 kn i postalo je djeci lopta za šutanje. Sada ima oštećenje mozga.
1. Štenci nisu igračke za djecu.
2. Ne potičite neodgovorne vlasnike kupovinom štenaca unaokolo.
3. Ako vam zdravlje vašeg psa nije dovoljan poticaj za kastraciju, onda neka vam taj poticaj bude sudbina njegovog potomstva.
Smatrate li se ljubiteljem životinja?’
Sirotog psića zapravo je spasila susjeda koja radi i kao volonterka. Kako nam priča S.B., radi se o obitelji koja već godinama sustavno kupuje ili pronalazi pse i dovodi ih kući pred dolazak djece na odmor. Nakon što se djeca vrate svojim kućama, psi ili misteriozno nestanu ili ih ona uzme kad se već nađu u teškom stanju. 'Ni ne znam koliko sam pasa spasila', kaže.
Nažalost, ništa se puno ne može učiniti. Premda je obitelj zaradila i prijave policiji, nitko ne može dokazati da su psi njihovi jer, naravno, nisu čipirani kao što bi po zakonu trebali biti. Ovo štene je, kaže, samo čak došlo u njezino dvorište. Doteturalo je do stepenica kad je primijetila da ne može ni hodati. Veterinarske je troškove sama pokrila, no terapija koju prima zasad još nema velikog učinka. Prognoze se još ne mogu postavljati pa se ne može pouzdano reći hoće li štene moći ovako živjeti. Dobra vijest je da se javila gospođa koja ga želi prihvatiti.
Podsjetimo, nebrojene studije objavljene posljednjih desetak godina dokazuju da djeca u razvoju itekako imaju koristi od kućnog ljubimca. Oni pospješuju fizičko i psihičko zdravlje vašeg djeteta. Znanstveno je dokazano kako djeca koja imaju kućnog ljubimca u 50 % slučajeva manje obolijevaju od alergija a sveukupni im je imunitet bolji. Djeca koja imaju kućne ljubimce uče se odgovornosti, uz nužnu roditeljsku pomoć, osjećajnija su, brižnija i otvorenija, lakše stupaju u kontakt s vršnjacima jer ljubimac potiče komunikaciju, a i samopouzdanje im raste.
Također treba napomenuti da se odgovornost prema kućnom ljubimcu provlači i na sterilizaciju, odnosno kastraciju. Veterinari se slažu da taj postupak ne može štetiti životinji ni na koji način, a može spasiti stotine života. Premda je po zakonu kažnjivo zlostavljati, mučiti ili zanemarivati životinju, hrvatska praksa pokazuje da ne postoji pretjerani strah od tog zakona što se vjerojatno može ocijeniti kao posljedica neprovođenja zakona ili neprijavljivanja zlodjela.
Potomstvo mačke ili psa nema previše šanse preživjeti na cesti. Ulične mačke žive u prosjeku pet godina za razliku od kućnih čiji životni vijek može biti i 15 ili 20 godina. No, puno je strašnija patnja koju te životinje prolaze kad postanu predmet iživljavanja neodgovornih pojedinaca.