"Naši su mu timaritelji nadjenuli to ime jer mu je jednostavno sjajno pristajalo. Naš Bernard ima šest mjeseci, a za tri će ući u spolnu zrelost. Tada će mu stići družica iz Dresdena", kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.
Za razliku od velikog dlakavog pasanca koji živi u noćnom dijelu Tropske kuće jer je aktivan kad padne mrak, novi stanovnik Maksimira aktivan je po danu.
Njegov transfer razveselio je djelatnike Vrta jer je taj južnoamerički sisavac iz roda krezubica iznimno simpatičan. Zdepast je, kratkih nogu, a čvrsti mu oklop pokriva rep, glavu, leđa i stopala. Zove se "tropasni" jer mu se oklop sastoji od tri pojasa. Kad naiđe grabežljivac, pasanac se skuplja u neprobojnu kuglu. Oklop mu pomaže i u održavanju temperature, tj. zaustavlja gubitak topline.
Nova adresa mu je Tropska kuća, a njegovi rođaci u prirodi žive na travnjacima te u močvarnim područjima u blizini šuma. Najčešće žive sami ili u paru, no u slučaju velikih hladnoća formiraju grupe.
Hrane se mravima i termitima, a u potrazi za hranom koriste snažne noge s velikim kandžama. Energiju ne troše uzalud. Iako vole ući pod zemlju, sami ne kopaju rupe. Koriste one koje su napustile druge životinje.
Dužina tijela tropasnom pasancu može biti trideset centimetara, a rep mu može dosegnuti još 34 centimetra.
Jeste li znali?
Pasanci (Dasypodidae), porodica sisavaca iz reda krezubica (Xenarthra), zdepasta tijela obavijena koštanim oklopom od pločica koji je nastao okoštavanjem u usmini, a na svakoj pločici pousmina stvara rožnatu prevlaku. Oklop je sastavljen od pojasova (pasova) poprečnih pločica koje pokrivaju leđa, glavu, noge i rep, a međusobno su povezane vezivnim tkivom, što cijelom oklopu daje pokretljivost, a životinji omogućuje da se smota u klupko. Na trbušnoj strani, koja nema oklopa, izrasle su čekinjaste dlake. Noge su kratke i imaju jake pandže za kopanje. Njuška je duga, a uške velike. Pasanci imaju od 32 do 100 slabih zuba, kojima ne mogu gristi. Duljina im je tijela različita, prema vrstama, od 10 cm do 1 m. Ženka koti dva do četiri mladunca.
Pasanci su ugl. samotne životinje, tek poneki žive u parovima. Danju se skrivaju u podzemnim nastambama, a noću traže kukce, puževe, ostatke uginulih životinja i biljke. Od neprijatelja se brane vještim zakopavanjem u zemlju. Rašireni su od sr. dijela SAD-a prema jugu, preko Srednje i Južne Amerike. Porodica obuhvaća 20 vrsta. Najpoznatiji je devetopasni pasanac (Dasypus novemcinctus), dug do 40 cm; živi u gustim nepristupačnim šumama, od Paragvaja u Južnoj Americi pa sve do Texasa u Sjevernoj Americi. Golemi pasanac (Priodontes maximus), također iz Južne Amerike, dug je do 1 m; u čeljustima ima oko 100 zuba. Tropasni pasanac (Tolypeutes tricinctus) iz Brazila može se saviti u klupko i tako zaštititi od neprijatelja.
Kod roda Dasypus opaženo je da su svi mladi jednoga legla uvijek istoga spola i jednako razvijeni, što se objašnjava mnogozametnošću (poliembrionijom).
Izvor: enciklopedija.hr