Ako je suditi prema videu koji je prije četiri dana na Instagramu objavio Kody Antle, sin osnivača rezervata za divlje životinje Myrtle Beach Safari u američkoj saveznoj državi Južnoj Karolini Mahamayavija Bhagavane Antlea, popisu od 22 alata kojima se čimpanze u divljini znaju koristiti treba dodati i tu društvenu mrežu, piše The Guardian.
Na videu koji je Antle objavio može se vidjeti kako ženka čimpanze Sugriva "skrola" kroz Instagram profil bivšeg igrača američkog nogometa Mikea Holstona te otvara i gasi pojedine objave. Holston na toj društvenoj mreži pod korisničkim imenom "therealtarzann" objavljuje fotografije i videa sebe s raznim divljim životinjama.
"Dugi niz godina znamo da (čimpanze) imaju više intelektualne sposobnosti", rekla je za The Guardain Patricia Wright, primatologinja pri Sveučilištu Stony Brook. "(Čimpanza Sugriva) umije među fotografijama izabrati druge čimpanze, što znači da osim predmeta može prepoznati i svoju vrstu."
Čimpanze s ljudima dijele do 99 posto svoje DNK (ovisno o tome kako se provode mjerenja), što ih čini našim najbližim srodnikom u prirodi. One u divljini uz pomoć kamenja razbijaju orahe, štapovima bodu nastambe termita kako bi ih izvukle van i lišćem štite glavu tijekom kiša, a istraživači su već ustanovili da se čimpanze znaju koristiti tehnologijom poput računala.
Tako se, na primjer, Panzee, mužjak čimpanze star 22 godine, bolje snašao u kompleksnom labirintu u virtualnoj stvarnosti od 12 djece i četiri odrasle osobe. Osim toga, čimpanze spontano mogu naučiti koristiti alate, odnosno mogu ih svladati bez da prvo gledaju druge kako se njima koriste, a ustanovljeno je da zagonetke naočigled rješavaju iz zabave, čak i kada ih se za to ne nagradi.
"Ljudi koriste društvene mreže kako bi se međusobno povezali pa nije toliko čudno da bi ih i naš najbliži rođak mogao koristiti za tu svrhu", dodala je Wright.
Međutim, svjetski poznata primatologinja Jane Goodall upozorava da bi spomenuti video mogao pospješiti sve unosniju ilegalnu trgovinu divljim životinjama. Krijumčari divljih životinja orijentirani su na osobe koje bi životinje poput čimpanzi držale kao kućne ljubimce. Pokušaji da se pripitomi čimpanze nisu uspjeli čak ni kada su se provodili u znanstvenim uvjetima, kao što je to bio slučaj tijekom 70-ih godina prošlog stolja. Znanstvenici su tada čimpanzu odgojili kao ljudsko dijete, međutim morali su ga prebaciti u poseban smještaj kada je odrasla i postala snažnija te ozlijedila nekoliko timaritelja.
"Brine me to što je čimpanza, čini se, u nečijem domu. To je opasno i za ljude i za čimpanze. To su vrlo emotivne životinje i želimo zaštititi i ljude i čimpanze", pojasnila je Wright. S njom se složio Frans de Waal, primatolog sa Sveučilišta Emory: "Ne odobravam ni uvjete u kojima je video snimljen, ni cilj snimanja, što je, pretpostavljam, zarađivanje novaca."
Ni Antle ni Holston nisu komentirali video.