TEŠKO ETIČKO PITANJE

Biotehnička kompanija dobila odobrenje za pokušaj oživljavanja klinički mrtvih pacijenata

Ilustracija
 Sergej Drechsler/Novi list/EPH
Znanstveni tim vjeruje da stanice moždanog debla možda imaju mogućnost izbrisati svoju povijest i, na neki način, resetirati i ponovno pokrenuti živčani sustav

Odobrenje regulatornih tijela ovih je dana dobio medicinski eksperiment za koji bi se, ako stvari simplificiramo do kraja, moglo reći da ispunjava jednu od primordijalnih i nikad ostvarenih želja ljudske rase - vraća mrtve u život. Naime, biotehnološka kompanija Bioquark i njezin partner iz Indije Revita Life Sciences dobili su blagoslov nadležnih etičkih komisija da regrutiraju 20 pacijenata koji su proglašeni klinički mrtvima kao rezultat teške ozljede mozga kako bi testirali mogu li dijelovi središnjeg nervnog sustava biti vraćeni u funkciju. Projekt se zove ReAnima.

Znanstvenici će koristiti kombinaciju terapija i tretmana: injektiranje matičnih stanica i koktela peptida u mozak te laserske i druge metode stimuliranja živaca koji su u nekim slučajevima vraćali pacijente iz kome. Pacijenti će morati biti osobe kojima je dijagnosticirana moždana smrt i koje se održava na životu uz pomoć aparata. Nadgledat će ih se tijekom nekoliko mjeseci uz pomoć sofisticirane opreme koja će neprestano skenirati nervni sustav i tražiti znakove regeneracije mozga. Posebna će pažnja biti posvećena produljenoj moždini (medulla oblongata), dijelu moždanog debla koji kontrolira neovisno disanje i otkucaje srca.

- Pacijenti će biti tretirani dva tjedna tijekom kojih će dobivati bioaktivni peptid, matične stanice, preko kože će im se električno stimulirati periferni živci te kroz lubanju laserskom svjetošću zagrijavati mozak. Uspjeh postupka će se tijekom ta dva tjedna procjenjivati elektroencefalografskim (EEG) snimanjem kako bi se uočio eventualni oporavak električne aktivnosti mozga. Neki od navedenih postupaka koji će ovdje biti kombinirani ispituju se već u osoba koje se nalaze u komi, no posebnost ovog istraživanja je njihova kombinacija primijenjena na osobe s moždanom smrti. Same kompanije koje provode ovo istraživanje iskoristile su tu posebnost u promociji ovog istraživanja dajući naglasak na mogućnosti vraćanja mrtve osobe u život. Pokusi na životinjama ne upućuju na to da bi ovaj pristup rezultirao uspjehom. Pogotovo primjena matičnih stanica, koja u ovom pristupu sugerira eventualnu obnovu mozga, teško da bi mogla biti uspješna. Matičnim stanicama, kada bi i mogle u ovakvim okolnostima obnoviti mozak, trebali bi mjeseci, ako ne i godine da uspostave djelatne neuronske krugove u mozgu primatelja. Za takvu eventualno uspostavljenu aktivnost matičnih stanica teško je povjerovati da bi potakle moždanu aktivnost primaoca - smatra Srećko Gajović, profesor na Katedri za histologiju i embriologiju zagrebačkoga Medicinskog fakulteta.

Znanstveni tim, međutim, vjeruje da stanice moždanog debla možda imaju mogućnost izbrisati svoju povijest, svoju memoriju i, na neki način, resetirati i ponovno pokrenuti živčani sustav, pa tako i život osobe, koristeći tkivo koje ga okružuje. Sličan proces poznat je u životinja, kod bića kao što je daždevnjak, kojem ponovno mogu narasti čitavi udovi.

Prvi rezultati

- Ovo predstavlja prvi pokus takve vrste i još je jedan korak prema mogućnosti povratka iz smrti, što bi moglo biti ostvareno u našem životnom vijeku. Upravo smo dobili odobrenje za naših prvih 20 subjekata i nadamo se da ćemo početi regrutirati pacijente iz ovih stopa, u suradnji s bolnicom radimo na tome da identificiramo obitelji kod kojih bi mogla postojati religijska ili medicinska barijera k doniranju organa. Kako bismo mogli izvesti tako kompleksan poduhvat, kombinirat ćemo alate biološke regenerativne medicine zajedno s drugim medicinskim uređajima koji se inače koriste za stimulaciju središnjeg živčanog sustava kod pacijenata s drugačijim teškim oblicima poremećaja svijesti. Nadamo se da ćemo prve rezultate vidjeti već u prva dva do tri mjeseca - rekao je glavni izvršni direktor Bioquarka dr. Ira Pastor.

Već iz njegovih rečenica jasno je da ovo nije samo medicinsko pitanje. Ovaj pokus pleše na vrlo tankim granicama - etičkim, religijskim, filozofskim, možda čak i pravnim. Ne samo da se radi na još živim ljudima, nego k tome nije moguće znati u kakvom će stanju biti njihov mentalni sustav ako eksperiment uspije i pacijenti uistinu uskrsnu. Nadalje, upitno je kako bi se prema takvoj osobi postavila religija.

- Tu je stvar sasvim jasna, smrt nastupa kada prestane funkcionirati kompletan mozak, uključujući i korijen mozga, dakle onaj dio koji upravlja i radom srca i dišnih puteva, mišićima. Nije dakle riječ samo o moždanoj komi ili vegetativnom stanju, kada vitalne funkcije rade, nego o potpunom zakazivanju svih vitalnih funkcija.

Što se tiče ovog postupka, katolička Crkva potiče dolazak do novih spoznaja u medicini, međutim, za nas ovozemaljski život nije jedina stvarnost i isključiva vrijednost. Trebalo bi prvo pričekati rezultate, a potom i službeni stav crkve - naglasio je dr. Mislav Kutleša s Katoličkog bogoslovnog fakulteta.

Obratni postupak

Dakle, ljudi na kojima će se eksperimentirati za Katoličku crkvu još su živi. No, smiju li se drugi ljudi uplitati u proces okončanja njihova života? Eutanazija kao postupak ubrzanja tog procesa je zabranjena pa bi logikom stvari i ovaj, suštinski obratni postupak također trebao biti “verboten”.

- Prestanak rada mozga je najraširenija definicija smrti, ali nije i besprijekorna definicija smrti - naglašava Josip Talanga, profesor etike s Hrvatskih studija - jer nije uvijek jasno je li u tome trenutku cijeli mozak mrtav, dakle bez funkcija, ili možda još neki manji dio živi. Pretpostavimo da se može utvrditi prestanak rada velikoga mozga - očito znanstvenici razmišljaju o mogućnosti da preko moždanoga debla reprogramiraju mozak koji je prestao raditi. Pitanje je kako bi bile učestale takve radnje spašavanja života, takvim reprogramiranjem. Ako bi bila česta pojava, onda bi se morala redefinirati zakonska smrt. Što je tu moralna dilema? Ako su medicinske mogućnosti dostatne da se takvo reprogramiranje učinkovito provodi, to bi liječničku dužnost spašavanja ljudskoga života proširilo i preko granice današnje najraširenije definicije smrti. No uzimajući u oblik zahtjevne tehničke pretpostavke za takve zahvate, vjerojatno se u praksi ne bi puno promijenilo, ali bi u moralnoj svijesti liječnika i drugoga medicinskoga osoblja postojao etički zahtjev da slučajevi kliničke i moždane smrti ostavljaju mogućnost dodatnoga pokušaja spašavanja.

Jedinstven uvid

Prva faza eksperimenta, prozvana “Prvi u ljudskoj neuroregeneraciji i neuroreanimaciji”, bit će zapravo “proof of koncept” pokus, dakle realizacija ideje u svrhu demonstracije izvedivosti. Taj će dio biti obavljen u bolnici Anupam u gradu Rudrapuru u indijskoj državi Uttarakhand. Tretman će trajati šest tjedana.

- Kroz naše istraživanje dobit ćemo jedinstvene uvide u prirodu ljudske moždane smrti, što će u budućnosti imati vrlo važne poveznice kada je riječ kadao razvoju terapija za druge teške poremećaje svijesti, kao što je koma te vegetativna i stanja minimalne svijesti, kao i za cijeli niz degenerativnih bolesti središnjeg živčanog sustava, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest - rekao je dr. Sergei Paylian, osnivač, predsjednik i glavni znanstveni direktor Bioquarka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 16:20