BOLJA PREHRANA ZA DJECU Zdravi jelovnici zaživjeli u vrtićima, osnovnoškolci još trče po pekarama

Vrtićki jelovnici nakon “reforme” otprije dvije godine postali su zdraviji i raznovrsniji, a djeca su to odlično prihvatila, tvrde u gradskom uredu za predškolski odgoj i zadovoljni su svojom akcijom u kojoj su aktivno sudjelovale i autorice priručnika s jelovnicima, više medicinske sestre Ljiljana Vučemilović i Ljuba Vujić Šisler, dugogodišnje zaposlenice zagrebačkih vrtića.

Navike se teško mijenjaju

I roditelji su zadovoljni promjenom, pa se čini da su vrtići definitivno završili svoje “tranzicijsko razdoblje” kad je o prehrani riječ. No, u osnovnim školama situacija je ipak malo drugačija jer se stalno provlači teza kako projekt zdrave prehrane nije do kraja zaživio. Iz škola su dolazile informacije kako učenici odbijaju jesti tu hranu te ne jedu u školi, nego kupuju užinu u dućanima i pekarnicama, jer su oni u dobi kada se prehrambene navike teže mijenjaju . S time se ipak ne slaže Božica Šimleša iz gradskog ureda koja kaže da je “zdrave” jelovnike prihvatila većina zagrebačkih osnovnih škola.

Tko nabavlja hranu

- Deseci škola izvrsno su prihvatile zdrave jelovnike, a neki imaju problema. Imali smo “štih” probe po školama i one jesu pokazale da su neki na jelovniku toga dana imali krafne i iz toga se izvukao zaključak da u osnovnim školama nije zaživjela pravilna prehrana. No, nije riječ o svim školama. Situacija jest drukčija nego u vrtićima jer su tamo jasno određeni dobavljači namirnica i proces pripreme dok u školama još mogu sami birati gdje će nabavljati. Kuhara nadgleda tajnik, a njega pak ravnatelj i oni moraju uvesti red. Imali smo po školama kuhara koji su tvrdili da ne znaju kuhati prema zdravim jelovnicima, a kada smo organizirali tečaj, od njih 150 prijavilo se 17 kuhara - pojašnjava Šimleša.

Uvođenje novih jelovnika u skladu sa zdravim prehrambenim trendovima nakon 30 godina izazvalo je veliku pozornost jer djeca u vrtićima i školama provode više od polovice dana i tamo jedu glavne obroke. Iz starih jelovnika izbačene su namirnice s e-brojevima (boje i štetni dodaci) te namirnice bogate zasićenim mastima i kalorijama kao kobasice, hrenovke, paštete, pizze, hot dogovi i hamburgeri.

Jedan kuhani obrok

Alarmantni su bili podaci da povećanu tjelesnu masu ima 11 posto školske djece u dobi od 7 do 14 godina, a već sada je pretilo 5,2 posto školske djece, dok će njih 80 posto biti debelo kad odrastu. Zato je bila neophodna promjena usvojenih dugogodišnjih loših prehrambenih navika.

Prema anketi iz 2006. među učenicima 7. i 8. razreda, kod njih 45 posto u prehrani su prevladavali sendviči, a ne kuhani obroci, te je više od polovice učenika imalo samo jedan obrok tijekom dana. Ćevapi, hamburgeri, prženi krumpirići, pizze, hot dog, slatkiši i zaslađeni napici iz automata samo su neki od nezdravih proizvoda kojima se hrane školarci.

Prehrana se u novim jelovnicima temelji na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću, pa su u jelovnike uvedene nove vrste mahunarki, zastupljene su žitarice.

Roditelji su važni

Od mesa se prednost daje mesu peradi, kunića, teletini i janjetini, naglasak je na fermentiranim mliječnim proizvodima, a izvori masti bogati su nezasićenim masnim kiselinama (maslinovo, bučino, ulje repice).

Nutricionisti tvrde da se djeca čiji roditelji imaju pravilnu prehranu i sama hrane pravilno i vjerojatno će i kao odrasle osobe zadržati dobre navike. Ističu neophodnost zajedničkih obroka i napominju da se hrana ne smije koristiti u svrhu nagrade ili kazne, te da je sva hrana dopuštena, samo je važno koliko često i u kojoj količini.

Savjet roditeljima je da osiguraju raznoliku prehranu visoke nutritivne vrijednosti, a djetetu prepuste konačnu odluku o vrsti i količine hrane.