PREVENCIJA DEBLJINE

Četvrtina djece u Hrvatskoj je preteška

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 11.04.2016. u 09:26

Getty

Oko 25 posto djece u Hrvatskoj je preuhranjeno i debelo i taj udio stalno raste. Debelo je i oko 20 posto muškaraca i gotovo isto toliko žena, a ako se tome dodaju i preuhranjene osobe, može se reći da je više od 50 posto stanovništva naše zemlje preteško. Na važnost bavljenja sportom kao prevencije debljine i kasnijih zdravstvenih teškoća stručnjaci stalno upozoravaju, a to je bio i cilj manifestacije “Snaga djece u pokretu”, održane u Rovinju. Uz međunarodni rukometni i nogometni turnir s više od tisuću djece održana je i javnozdravstvena tribina “Više sporta - manje debljine”.

Stopama Talijana i Grka

Što se debljine u djece tiče, Hrvatska kao mediteranska zemlja, nažalost, slijedi zemlje ovog podneblja kao što su Grčka, Italija i Španjolska gdje je preuhranjene i debele djece više od 40 posto, što je najgora situacija u Europi, upozorava prof. dr. sc. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a i sudionik manifestacije. I to se događa unatoč javnozdravstvenim kampanjama osvještavanja o problemu debljine.

U igri djeca danas sjede

- U Hrvatskoj je problem debljine prepoznat, no daleko smo od toga da možemo reći da su preventivne mjere koje se poduzimaju dostatne. Kao zemlja uključeni smo u više međunarodnih projekata koji se bave problemima debljine kod predškolaca, školaraca i adolescenata. Programi na lokalnim razinama nastoje poboljšati kvalitetu i raznolikost prehrane i potiču promjene hrane u vrtićkoj i školskoj populaciji. Najbolja je prevencija ona koja počinje u najranijoj dobi jer debela djeca kasnije postaju debeli odrasli - kaže prof. Štimac.

Zbog čega se, zapravo, pojavila tolika epidemija debljine u djece? Prof. Štimac kaže da ne postoji samo jedan uzrok.

- Mnogo je čimbenika uključeno, no temelj je u tome da unesene kalorije moraju biti potrošene, odnosno što je veći unos hrane, to fizička aktivnost mora biti izraženija. Postoji i određena genetska predispozicija, hormonalni i drugi uzroci koji kod pojedinaca dovode do pretjeranog debljanja, no odnos unesenih i potrošenih kalorija ono je čega bismo svi morali biti svjesni prije nego što tražimo opravdanje za debljinu u genetici ili metabolizmu.

- Preuhranjene i debele osobe imaju povećan rizik za razvoj povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, niz drugih metaboličkih bolesti, a i velik broj malignih oboljenja češće je prisutan kod debelih osoba - objašnjava prof. Štimac. - Sport dokazano pomaže u borbi protiv debljine, no zabrinjava što je već u dječjoj dobi sve manje fizičke aktivnosti. Ona je nedostatna kod gotovo 80 posto učenika. Uz to, igra prestaje biti fizička i grupna aktivnost kao što je bila prije 20 godina te postaje dominantno sjedeća i individualna u sobi.

Genetska predispozicija, pretilost, nedostatna tjelesna aktivnost i nepravilna prehrana najvažniji su čimbenici nastanka šećerne bolesti tipa 2. Trećina pretile djece predškolske dobi i polovica pretile djece školske dobi u odrasloj će dobi biti pretila. Kolika je vjerojatnost da će debelo dijete kasnije razviti šećernu bolest tipa 2, pitali smo doc. dr. sc. Darija Rahelića, predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.

Pretila djeca i dijabetes

- Pretila djeca imaju visok rizik za nastanak šećerne bolesti tipa 2. Održavanjem poželjne tjelesne mase, pravilnom prehranom i redovitom tjelovježbom može se spriječiti ili barem odgoditi njen nastanak - ističe doc. Rahelić. - Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, više od 10 posto djece ima prekomjernu tjelesnu masu, a tri posto je pretilo. Zbog toga se snizila i granica pojavnosti šećerne bolesti tipa 2. Ali, nije samo ona u porastu u dječjoj populaciji, nego i sve ostale bolesti povezane s debljinom; arterijska hipertenzija, dislipidemija, kardiovaskularne bolesti itd. Prihvaćanje zdravih životnih navika u djetinjstvu ključno je za prevenciju debljine i dijabetesa u odrasloj dobi, ali i za regulaciju već nastalog dijabetesa tipa 2 i prevenciju komplikacija. Zato je važno da djeca već u vrtiću i školi prihvate tjelesnu aktivnost kao stil života. (S. Ciboci, T. Franjić)

 

Kako bismo novi Jutarnji.hr učinili još boljim, bržim i modernijim, tijekom perioda transformacije do 6. svibnja paralelno ćete ga moći pratiti na dvije adrese – stari portal nalazi se na adresi Jutarnji.hr, a novi na novi.Jutarnji.hr.
Na novom se portalu promjene događaju svaki dan stoga popunite upitnik na dnu stranice ili kliknite na link i napišite nam svoje mišljenje kako bismo portal što bolje prilagodili upravo vama!


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo