Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je na svojim stranicama informacije o novim oboljelima od bolesti Zapadnog Nila.
Od prošlog tjedna zaprimili su prijave o još deset novooboljelih čime se nastavlja pojava ove bolesti koju prenose komarci. Ukupno je prijavljeno 26 laboratorijski potvrđenih slučajeva, a jedna je osoba preminula.
Sve novooboljele osobe su zaražene na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Grad Zagreb i okolica, Karlovačka i Varaždinska županija).
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, do 30. kolovoza 2018. godine je na području Europe zabilježeno ukupno 710 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila (najviše 327 slučajeva u Italiji, 213 u Srbiji, 147 slučajeva u Grčkoj, 117 u Rumunjskoj, 96 u Mađarskoj itd.).
Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije smatra se komarac vrste Culex, no i druge vrste komaraca mogu prenijeti infekciju. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se uzročnik (virus) razmnožava, vektorima – komarcima te osjetljivim (neimunim) osobama.
Virus Zapadnog Nila u Hrvatskoj se prvi put pojavio 2012. godine, a od tada je zabilježeno ukupno 38 oboljelih i jedan smrtni slučaj. Evidentira se, međutim, samo manji dio zaraženih, jer je bolest u pravilu blaga i najčešće prolazi bez simptoma.
Procjenjuje se da 80 posto zaraženih uopće nema simptome, a oko 20 posto razvije bolest s blažim simptomima nalik prehladi ili gripi - povišenu temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima, mučninu i povraćanje.
Teški oblici groznice pogode oko jedan posto zaraženih, a tada se, kako virus zahvaća središnji živčani sustav, u pravilu razvije meningitis ili encefalitis.
Radi smanjenja rizika od infekcija koje se prenose komarcima osim dezinsekcijskih mjera suzbijanja komaraca, HZJZ preporuča individualne mjere zaštite od komaraca:
• Primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača),
• Izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka, tijekom noći do zore, ako je provedivo
• Nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ukoliko to dopuštaju vremenske prilike,
• Primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima,
• Primjena različitih repelenata za prostore,
• Primjena klima-uređaja za rashlađivanje prostora (što ne odgovara komarcima).