GOOGLE SVE ZNA

DOBRE I LOŠE STRANE LIJEČENJA PREKO INTERNETA Imate visoku temperaturu? 'Internet liječnik' odlučuje je li u pitanju bezazlena upala grla ili karcinom

    AUTOR:
    • Lidija Gnjidić Krnić

  • OBJAVLJENO:
  • 16.12.2017. u 17:17

Doctor discussing with patient over digital tablet at the hospital, Image: 309190850, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Wavebreak
Profimedia, Wavebreak

 

Koliko je internet dobar ili loš 'doktor' kojemu bismo se trebali obraćati tražeći informacije o zdravlju i liječenju raznoraznih boljki? Odgovor, ukratko, glasi – ovisi kako ga koristimo, znamo li što tražimo, znamo li prepoznati relevantne informacije i njihove izvore, te kako te informacije upotrebljavamo, piše Slobodna Dalmacija.

Na bezbrojne načine internet je utjecao na živote svih nas, a jedan od njih promjena je vezana upravo uz način na koji se ljudi liječe. Britansko istraživanje pokazalo je, na primjer, da su tri četvrtine Britanaca izliječili neku bolest – uglavnom manje zdravstvene probleme poput prehlade, glavobolje, upale grla, kašlja, konjunktivitisa, alergijske reakcije i slično – nakon što su proguglali simptome, utvrdili o čemu se radi i kakva je terapija potrebna.

Pokazalo se, također, da prosječna odrasla osoba vjeruje da može svladati dvije trećine svih stanja i bolesti koje je zadese – bez profesionalne medicinske pomoći.

Dobar dio tajne o 'internetskom liječenju' manjih zdravstvenih teškoća leži u činjenici da su ljudi osvješteniji o tome da sve vrlo često rješavaju dobar san, odmor, prilagođena prehrana i slično.

Problem je, međutim, kad se internet zloupotrebljava. Mnogi ljudi, naime, tragajući za dijagnozom, za svoje simptome pronalaze razne bolesti. Povišena temperatura, na primjer, gledana izvan konteksta i uguglana kao simptom, može upućivati na bezazlenu upalu grla, ali i na ne-Hodgkinov limfom.

Problem je kad totalni laik nakon guglanja zaključi da je u pitanju upravo limfom, pa s tom idejom ode kod liječnika, uvjeravajući ga da mora obaviti pretrage koje će eliminirati tešku bolest.

U blic-anketi među nekoliko splitskih liječnika različitih specijalizacija o tome kakva su njihova iskustva s pacijentima koji se (o svojim zdravstvenim problemima) informiraju na internetu, iskristalizirale su se dobra i loša strana 'internetskog liječenja'. Ona dobra strana najbolje se da ilustrirati mišljenjem specijalista obiteljske medicine koji u svojoj praksi primjećuje da, doista, sve više ljudi o svom zdravstvenom stanju konzultira internet.

– Oni vrlo dobro znaju što je virusna, a što bakterijska upala, tko može dobiti skupe lijekove i kakva su im, općenito, prava kao pacijentima. Nemam s tim problema – dapače, prihvaćam to što se ljudi o svom zdravstvenom stanju i pravima educiraju preko interneta. Takvima mi je sve lakše objasniti, i to u kraćem vremenu, bolje razumiju terapiju... Ali moram napomenuti da je moja ambulanta 'urbana', moji su pacijenti uglavnom obrazovan svijet, spadaju u onu bolju skupinu korisnika interneta koji znaju što, kako i gdje tražiti da bi dobili relevantnu informaciju.

Onu lošiju stranu konzultiranja interneta o zdravstvenim i medicinskim temama ilustrirao je specijalist interne medicine koji se u svom poslu susreće s ljudima iz najrazličitijih društvenih i obrazovnih skupina:

– Pronađeni sadržaji podložni su subjektivnoj interpretaciji i, ovisno o psihološkoj strukturi bolesnika, moguće je, dapače vrlo i često, preuveličavanje simptoma i njihovo pripisivanje kojekakvim bolestima ili, s druge strane, umanjivanje stvarno opasnih simptoma. Internet treba biti samo pomoćno sredstvo, nikako ne i dijagnostički alat za laike.

Kako se tko služi internetom, ovisi, prema riječima splitske psihologinje Maje Kandijaš Plejić, i o strukturi ličnosti. Općenito uzevši, problematičan način traženja rješenja zdravstvenih problema na internetu može se pripisati strukturi ličnosti koja nema odmak, nema distancu: to može biti nedovoljno samokritična osoba, hipohondrična osoba koja traži potvrdu za ono što misli da joj se zbiva, narcistična osoba s osjećajem manje vrijednosti koja želi parirati liječniku itd, rekla je za Slobodnu Dalmaciju.

Dodaje i da ljudi u današnjoj situaciji u zdravstvu, kad se do liječnika teže dolazi i kad postoje duge liste čekanja, imaju potrebu nešto sami učiniti, pomoći sebi ili nekome bliskome tražeći rješenja na brži način, no ta rješenja najčešće nisu ona prava.

Tagovi

Izdvajamo