ŠPIRO JANOVIĆ

KAKO IZDRŽATI U SAMOIZOLACIJI Psihijatar s Rebra za Jutarnji: 'Izađite na svoje balkone pa pjevajte, skandirajte, plješćite'

Zagreb, 080615.
Kispaticeva.
Centar za krizna stanja KBC Zagreb vodi doc. dr. sc. Spiro Janovic, dr. med. spec. psihijatar i stalni sudski vjestak za psihijatriju.
Na fotografiji: Spiro Janovic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

 

“Calamitas nulla sola” (Zlo ne dolazi samo). Epidemija koronavirusa i potres u Zagrebu zaljuljali su našu psihu. Tjeskoba, napetost, pa i PTSP sigurno neće izostati.

Dapače, mogu potrajati godinama jer čak 22% ljudi nakon potresa osjeća subjektivne psihičke smetnje, a 15% ih pokazuje poremećaje prilagodbe. Jednako tako ni karantena odnosno samoizolacija ne prolaze bezbolno za našu psihu jer oko 34% osoba prijavljuje psihičke smetnje kad moraju biti izolirani.”

Kaže to doc. dr. Špiro Janović, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumatologiju KBC-a Zagreb. Naglašava da sve to nisu događanja na koja smo u većoj ili manjoj mjeri navikli, pa onda ni reakcija ne može biti drukčija nego značajno intenzivnija. Naprosto, sve su to stresni događaji s predznakom opasnosti, neočekivanosti i neizvjesnosti koji devastiraju naše psihičko zdravlje.

Snažan stres

“Kombinacija pandemije s potresom dovela je i do zbunjenosti i do ambivalencije, koje smo mogli uočiti u pitanju: ostati doma ili izaći van. Takva situacija može povećati dezorijentiranost i konfuziju te osjećaj gubitka kontrole. Nisu ugroženi samo ljudi koji su doživjeli sve te strahote već i oni koji im pomažu, koji ih liječe ili sudjeluju u spašavanju žrtava”, kaže doc. dr. Janović.

Žalovanje, a zatim i depresivnost mogu se očekivati zbog gubitka bliskih osoba, ali i nepovratnih promjena životnih okolnosti. Po definiciji, žalovanje je očekivano u takvim slučajevima i obično je kraćeg trajanja, ali se može prolongirati i komplicirati izrazitijim psihičkim simptomima, koji onda zahtijevaju liječenje. Karantena je također neugodno iskustvo, naročito ako dugo traje. Razdvajanje od voljenih, gubitak slobode, gubitak kontrole, nesigurnost u vezi s bolešću i dosada najčešći su razlozi teškog savladavanja karantene.

“Potres je prirodna katastrofa, a njegov učinak univerzalno je povezan s gubicima - ljudskim, fizičkim i okolinskim... Nosi intenzivan stres jer je iznenadan  i razarajući. Inicijalni šok donosi osjećaj vitalne ugroženosti i preplavljujućeg straha, a suočavanje s gubicima donosi patnju i osjećaj bespomoćnosti. Sve su te smetnje očekivane jer se ljudi suočavaju s prirodnom katastrofom od koje se ne može potpuno skloniti. U tom smislu ne govorimo još o psihičkoj bolesti”, objašnjava doc. dr. Janović. No, kad to potraje, treba potražiti pomoć stručnjaka.

Mehanizmi obrane

I karantena je neugodno iskustvo, osobito ako je prolongirana. Razdvajanje od voljenih, gubitak slobode, gubitak kontrole, nesigurnost u vezi s bolešću i dosada najčešći su razlozi teškog savladavanja karantene.

Ljudi u karanteni često se boje da će biti zaraženi ili da su zarazni za druge. Upravo zbog straha često pretjerano procjenjuju svoje simptome. Zatvorenost, gubitak rutine i smanjen socijalni i fizički kontakt s drugim osobama izazivaju dosadu, frustraciju i osjećaj izoliranosti od ostatka svijeta, što je uznemirujuće te može izazvati dezorijentaciju i disocijativna stanja, pa se može razviti gubitak procjene realiteta. Dosada i izolacija izazvat će nevolje pa ljude treba savjetovati što mogu učiniti.

Najvažnije je osobu ohrabrivati i pokazati da će pomoć biti dostupna, a skrb adekvatna.

“Potrebno je omogućiti psihološke tretmane koji dokazano smanjuju strah i tjeskobu. Jedan od načina je i ‘indukcija raspoloženja’, skup naizgled jednostavnih metoda koje pouzdano izazivaju promjene u subjektivnim osjećajima. Afektivnim stanjima se može manipulirati i bez eksplicitne svijesti. Ljudi to i sami rade na nesvjesnoj razini. Skandiranje u Wuhanu i bel canto s milanskih terasa te pljesak s balkona izvanredni su primjeri spontanog ljudskog mehanizma obrane. No, ako su emocionalne smetnje intenzivne, treba potražiti stručnu pomoć”, zaključuje doc. dr. Janović.

Psihičke posljedice karantene

- loše raspoloženje

- razdražljivost

- depresija

- nesanica

- PTSP

- ljutnja

- emocionalna iscrpljenost

- strah

- nervoza

- tuga

- krivnja

* kao neefikasni i zabrinjavajući psihološki mehanizmi mogu se javiti i disocijativne smetnje i psihotični simptomi, a tijekom tri godine nakon karantene 9% osoba može razviti jake depresivne simptome

 

Izdvajamo