Trendovskom dijetom, inspiriranom vikinškim načinom prehrane, rizik za pojavu demencije možete sniziti i do 30 posto, sugerira novo istraživanje. Birajući morsku hranu, cjelovito zrnje i orašaste plodove, moguće je sniziti rizik za kognitivno propadanje, osobito u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću, pokazala je kineska studija.
Kuhano i domaće
Slično mediteranskoj prehrani, nordijska prehrana potiče konzumiranje sezonskih jela skuhanih kod kuće, no umjesto maslinova ulja koristi se kanolino (kanola je biljka križanjem dobivena od uljane repice, ne sadrži potencijalno opasne kiseline koje sadrži uljana repica).
Prijašnja su istraživanja pokazala da protuupalno djelovanje glavnih namirnica u mediteranskoj prehrani, kao što su masne ribe i povrće, prevenira demenciju zato što zaustavlja oštećenje krvnih žila u mozgu. Kanolino ulje, pak, povezuje se s proizvodnjom “dobre”, smeđe masnoće, koja sudjeluje u stabilizaciji razine šećera u krvi. Visoke razine šećera povezane su s Alzheimerovom bolesti.
Znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Tianjinu šest godina pratili su stanje 2223 osobe starije od 65 godina i bez demencije. Sudionici su ispunili i upitnik, kako bi se što točnije doznalo kako se hrane. Prehrana na nordijski način, kao i fizičko i mentalno zdravlje te razina društvenih aktivnosti ispitanika rangirani su kao “nisko”, “umjereno” i “visoko”.
Hrana i aktivnost
Otkriće je predstavljeno na nedavnoj međunarodnoj konferenciji društava za Alzheimer održanoj u Chicagu. Komentirajući otkriće dr. Doug Brown iz britanskog Društva za Alzheimer je rekao: “Prehrana i aktivnost - mentalna i tjelesna - ključni su u smanjenju rizika za razvoj demencije, no ova je studija otišla dalje i pokazala da se kombinacijom tih elemenata može usporiti već započeto kognitivno propadanje.
Životna dob jedan je od najvećih rizika za pojavu demencije, ali svi možemo smanjiti opasnost birajući zdrave jelovnike i održavajući tjelesnu i moždanu aktivnost”.
Demencija je pojam kojim se opisuje širok raspon progresivnih neuroloških poremećaja, tj. onih koji pogađaju mozak. Najčešća i najpoznatija među njima je Alzheimerova bolest. Demencija je globalni zdravstveni problem, no ipak je češća u razvijenijim zemljama u kojima ljudi očekivano dulje žive. Lijeka nema, no neki novi lijekovi mogu usporiti kognitivno propadanje. Što ranije tretman počne, to je učinkovitiji.
Organsko povrće, voće, riba...
Slijedite li vikinšku dijetu, povrće i voće trebate jesti svaki dan, u većoj mjeri zastupljene su i cjelovite žitarice, riba i morski plodovi. Meso se jede u malim količinama i ne svakodnevno. Slatko se jede još rjeđe, samo u određenim prigodama. Poželjno je jesti organski proizvedenu hranu, sa što manje aditiva, i koliko je moguće stavljati naglasak na sezonske namirnice. I, naravno, kuhati obroke kod kuće.