Neki životni principi prema kojima su odgajane generacije i koje su se većini čovječanstva urezale u svijest, pridržavali ih se oni ili ne, možda i nisu toliko važni i korisni kao što se nekad mislilo. Primjerice, ideja da bi dnevno trebali prohodati 10.000 koraka da bismo pridonijeli svome zdravlju, pokazuje se posve pogrešnom.
Dr. Greg Hager, stručnjak za informatičke znanosti na Sveučilištu Johns Hopkins, kaže da čitav niz aplikacija i drugih pomagala za vježbanje savjetuju ljudima da dnevno prohodaju 10.000 koraka, možda mogu donijeti više lošeg tijelu nego dobrog, piše Telegraph.
Rekao je da jedno pravilo jednostavno ne može vrijediti za sve ljude, pogotovo ako je pravilo, kao u ovom slučaju, temeljeno na istraživanju koje je provedeno šezdesetih godina na muškarcima u Japanu.
Naravno, kretanje i hodanje je samo po sebi zdravo jer taj oblik slabijeg intenziteta vježbanja potiče krvotok i ublažava stres. No, dr. Hager ističe da ne bi trebalo brinuti o tome jesmo li prehodali 10.000 koraka taj dan, već bi puno korisnije bilo kretati se i s vremenom otkriti koja nam udaljenost i koliko hodanja najviše odgovara.
Ovo je samo jedan od mitova, a donosimo još pet koje bi trebalo uzeti s rezervom.
Mit 1: Cjelodnevno sjedenje će vas ubiti
Unatoč horor pričama o tome kako će vas uredski posao i sjedenje ubiti, studija na 5.000 ljudi provedena tokom 16 godina na sveučilištima University of Exeter i University College London pokazala je da dulji periodi sjedenja nisu povezani s povećanim rizikom od smrti, uz pretpostavku da ljudi jesu do neke mjere fizički aktivni. Istraživanje na medicinskom fakultetu u Missouriju pokazalo je da već desetminutna šetnja ‘poništava’ period sjedenja. Dok god u danu imate neku sitnu fizičku aktivnost, bilo da se radi o šetnji u park ili penjanju uz stepenice do stana ili ureda, a povremeno vježbate, nema razloga za brigu oko sjedenja za računalom.
Mit 2: Sir vam je neprijatelj
Godinama se prijeti sirom kao jednim od najvećih neprijatelja zdravlja, no istraživanje znanstvenika na Sveučilištu Aarhus u Danskoj pokazalo je da muškarci koji redovno jedu sir, imaju više razine butirata, masne kiseline koju stvaraju takozvane dobre bakterije u debelom crijevu, a koji je povezan sa smanjenim rizikom od pretilosti i nižim kolesterolom. Želite li ipak izbjegavati masno, uvijek možete odabrati sir s manje masti, kao što je feta, svježi sir ili ricottu.
Mit 3: Izbjegavajte teretane želite li smršavjeti
Premda kardiovaskularni treninzi poput trčanja i vožnje bicikla u minuti sagorijevaju više masnoća, u konačnici isti učinak ima i dizanje utega. Štoviše, želite li smršavjeti, kombinacija te dvije vrste treninga bit će najučinkovitija. Istraživanje Sveučilišta Pennsylvania pokazalo je da su pretili ljudi koji su kombinirali ta dva načina vježbanja izgubili više sala od onih koji su radili samo kardiovaskularne treninge.
Mit 4: Vježbanje slabog intenziteta je gubitak vremena
Da, intenzivni treninzi brže će pokrenuti metabolizam i istopiti salo, no treninzi slabog intenziteta će vam istrenirati tijelo da sagorijeva masnoću umjesto ugljikohidrata za energiju. Osim toga, studija sa Sveučilišta Maastricht pokazala je da su slabiji treninzi korisniji za stanja vezana uz dijabetes i pretilost.
Mit 5: Potpuno odricanje od alkohola je dobro
Ako se pet dana u tjednu budite s mamurlukom da ne znate što biste, to ne može biti dobro za vaše zdravlje. No, alkohol nije posve štetan ako se konzumira umjereno. Na sveučilištu u Oregonu otkrili su da je alkohol u manjim količina povezan s boljom gustoćom kostiju, a time i s manjim rizikom od osteoporoze, dok je istraživanje u Calgaryju istu stvar povezalo s manjim rizikom od razvoja srčanih bolesti.