Čak pet milijuna ljudi u Europi svake godine umire zbog bolesti srca i krvnih žila, a i u Hrvatskoj to je vodeći uzrok smrtnosti jer zbog kardiovaskularnih bolesti godišnje umire više od 27.000 osoba. Kad bi se provodila dobra prevencija i građani slušali liječničke savjete , stručnjaci kažu da bi se smrtnost upola smanjila. No, da bi se to stvarno i dogodilo trebamo uložiti napor u smanjenje tjelesne težine, prestanak pušenja, držanje pod kontrolom krvnog tlaka i masnoća u krvi te krenuti u dnevne šetnje.
Epidemija u svijetu
Ipak, lakše je reći nego krenuti u akciju, o čemu svjedoči i epidemija kardiovaskularnih bolesti u razvijenom svijetu. Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva prof. dr. Davor Miličić ističe da se danas srčani i moždani udar mogu predvidjeti na temelju devet čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Prema velikoj Interheart studiji koja je rađena na 15.000 pacijenata, dokazano je da ako se uzmu u obzir čimbenici rizika, infarkt se može predvidjeti sa 90 posto sigurnosti. Naglašava da se često pacijenti “izvlače” na obiteljsko naslijeđe, a zapravo sami najviše pridonosimo problemima. No, da bi se u procjeni rizika i uspjelo, nužno je uključivanje liječnika različitih specijalnosti koji će svaki u svom segmentu “uhvatiti” problem i unijeti ih u za to predviđene tabele po određenom protokolu. To je ujedno i polazište za eliminiranje čimbenika rizika.
Liječnici naglašavaju da samo lijekovima ne mogu bitno smanjiti trenutno alarmantno stanje kad je riječ o bolestima srca i krvnih žila bez suradnje pacijenta. - Samo dobra suradnja pacijenta u eliminiranju loših životnih navika, ali i u uzimanju lijekova kad je to potrebno može bitno poboljšati njegovo zdravlje, kaže akademik Željko Reiner. Istina, to je i najteže jer čak i kad postoji primjerice dobra volja za žustro hodanje, ona se nakon kratkog vremena nerijetko gubi. Pritom se zaboravlja da pet kilometara pješačenja istopi 350 kalorija, a smanjuje se za barem trećinu opasnost od infarkta kao i loše masnoće u krvi. Budući da većina bolesti koje u konačnici dovedu do infarkta ili moždanog udara u početku ne boli, mnogi neće ni kontrolirati krvni tlak i šećer u krvi. Tek kad srce, mozak ili bubrezi otkažu poslušnost, krenu liječniku ne bi li spasili što se spasiti da.
Preporučeni indeks težine
Debljina je također jedan od rizika za srce i krvne žile pa je zato preporuka liječnika da indeks tjelesne mase ne bi trebao prelaziti 25. Osobito je opasno ako se debljina više skuplja oko struka. Nedavne studije pokazale su da masnoće koje se slažu oko struka, čak i kod osoba koje inače nisu pretile, mogu biti vrlo opasne za srce. Zbog toga nutricionisti preporučuju da se svakako smanji unost masti, a poveća prehrana voćem i povrćem kako bi se postigao tjelesni i zdravstveni balans.
Veći rizik za pušače
Nikad dosta upozorenja o štetnosti pušenja, kažu liječnici i ističu da osoba koja puši ima tri puta veći rizik za bolesti srca i krvnih žila od nepušača. Dodaju li se tome i visoke masnoće u krvi, rizik je sedam puta veći za pušače negoli za nepušače. Drugim riječima, ako smo već pretjerali u debljini, trebali bismo se barem odreći cigareta jer će šteta ipak biti manja. Iskustvo SAD-a i zemalja EU gdje je prije nekoliko godina zabranjeno pušenje u javnim prostorima i na radnom mjestu, govori da se broj infarkta i liječničkih intervencija zbog problema sa srcem i krvnim žilama već u prvoj godini smanjio za gotovo 10 posto.
Liječnici kažu da je u rješavanju zdravstvenih problema nerijetko jednostavnije posegnuti za lijekom negoli protegnuti noge ili odreći se punog tanjura i pušenja. U svakom slučaju, brigu o srcu i krvnim žilama treba pokazati dok su još zdravi jer će u suprotnom otkazati poslušnost kad se budemo najmanje nadali.
RIJEČNIK SRCA I KRVINIH ŽILA
Infarkt srca
Odumiranje dijela srčanog mišića nakon što se začepe koronarne arterije koje srce opskrbljuje krvlju. Začepljenje može nastati na svakoj od tri koronarne arterije, a nastaje iznenada uglavnom zbog ugruška koji zapne na mjestu začepljenja arterije zbog arterosklerotskog plaka.
Angina pectoris
Bolovi u prsima koji se ponekad šire u ruku. Ako se bolest ne prepozna jer primjerice nije bilo simptoma, može dovesti do srčanog udara
Ateroskleroza
Zadebljanja na krvnim žilama koja nastaju od taloženja masnoća (kolesterola). Mogu nastati upale i zbog toga krv sporije teče kroz krvne žile, što znači da se i organi teže opskrbljuju krvlju. To može izazvati moždani ili srčani udar, smanjiti rad bubrega ili gangrenu, odnosno odumiranje tkiva.
HDL
‘Dobri’ kolesterol ili lipoprotein visoke gustoće. Vodi kolesterol od tkiva gdje ga ima previše prema jetri gdje se razgrađuje. Dobro je da ga ima više od jednog milimola po litri krvi
LDL
Lipoprotein niske gustoće ili ‘loš’ kolesterol koji se taloži na stijenkama krvnih žila pa je je dobro da bude manji od tri milimola po litri krvi
Niži tlak bez lijekova
Promjena životnih navika |
Smanjenje tlaka |
smanjenje tjelesne težine za 10 kg manje |
5 -10 mm žive |
smanjiti unos soli |
do 2,4 g natrija smanjenje 8 -14 mm žive |
povećati fizičku aktivnost |
30 minuta svaki dan smanjenje 4-9 mm žive |
smanjenje unosa alkohola |
muškarci 2 pića, a žene jedno dnevno smanjuje 2-4 mm žive |
Hrana koju treba izbjegavati
- bijeli kruh, prženo i lisnato tijesto
- masne juhe
- pržena riba, rakovi, lignje i hobotnice
- maslac i svinjska mast
- banane, lješnjak, suho voće
- kremasti kolači, palačinke, uštipci
- gazirana slatka pića, alkohol, sokovi s dodatkom šećera
- kečap, majoneza
- crveno meso
Simptomi viskokog krvnog tlaka
- bol i pritisak u glavi
- crvenilo lica
- krvarenje iz kapilara u nosu
- lakše umaranje
Pušenje guši srce
- samo nakon pola sata nepušenja poboljšava se periferna cirkulacija i smiruje krvni tlak
- nakon 48 sati nikotin je ‘ispario’ iz organizma i poboljšava se osjet okusa i mirisa
- poslije 2 do 12 tjedana pluća ‘lakše dišu’
- disanje je dublje i kvalitetnije nakon godinu dana apstinecije, a smanjuje se i rizik od infarkta
- 15 godina nakon prestanka pušenja bivši pušači izjednačavaju se u riziku od bolesti srca i krvnih ćila s nepušačima
Čimbenici rizika za srčani infarkt
- pušenje - treba prestati pušiti ili barem smanjiti količinu cigareta tijekom dana
- šećerna bolest - regulirati količinu šećera u krvi prehranom, ali i lijekovima ako je potrebno
- visoki krvni tlak - treba kontrolirati barem jedanput ili dvaput godišnje
- debljina, osobito ona oko struka - svako smanjenje težine smanjit će krvni tlak, šećer u krvi i masnoće, ali dijetu treba provoditi pod kontrolom liječnika
- kronični stres - uvijek kad je to moguće, treba se opustiti i smanjiti presiju štetnu za srce i krvne žile
- tjelesna neaktivnost - svakodnevno pešačenje barem pola sata aktivnost je koja će vrlo brzo dati rezultat
- premalo voća i povrća u prehrani - treba napraviti plan prehrane kako ne bi kroz rutinu češće posegnuli za, primjerice, fast foodom