ZDRAVA HRANA

NAMIRNICE KOJE SU ZAINTRIGIRALE NUTRICIONISTE Jeste li probali kokosovu vodu, što su moringa i nangka te kako konkuriraju kelju i jabukama?

cc

Nangka

Desetljećima je titulu najzdravije namirnice na svijetu nosio špinat, omiljena hrana crtanog junaka Popaja. Zatim je primat preuzeo kelj, naročito pupčar. No, sada se na tronu superhrane izdiže moringa, poznata i kao konjska rotkvica.

Riječ je o stablu koje raste na Haitiju, dijelovima Latinske Amerike i Afrike, a čije zeleno lišće privlači veliku pozornost nutricionista jer sadrži visoke razine kalcija, kalija i proteina baš kao i vitamina A, B, C, D i E. Budući da stabla rastu u tropskim kao i u krajevima s umjerenom klimom, a zeleno je lišće dostupno tijekom cijele godine, ta se biljka može jesti kao svježa, kuhana te osušena.

Savršeni detoks

Kako moringa ima detoksicirajuća svojstva u zemljama Zapadne Afrike, često se koristi i za pročišćavanje vode. Zanimljivo je da u nekim zemljama moringu uzgajaju žene koje na taj način izdržavaju svoje obitelji.

Potrošači danas žele znati priču u pozadini hrane koja im se nudi kako je i gdje rasla ili uzgojena te je li njezina proizvodnja i distribucija štetila okolišu, navodi Wall Street Journal koji se bavi novim trendovima u prehrani. Kao super zdrava namirnica koja raste u zemljama u razvoju, te pomaže ženama da se ekonomski emancipiraju, moringa se savršeno uklapa u taj trend.

Najveće voće

Na popisu superhrane je i nangka, tropsko voće koje raste na stablima u nizu zemalja jugoistočne Azije te nekim afričkim zemljama. Slovi kao najveće voće na svijetu, jer plodovi nangke mogu biti teški i do 45 kilograma. Nangka je bogata vlaknima, mineralima i vitaminima, a sve to bez zasićenih masnoća i kolesterola. Ova zdrava i ukusna namirnica, koju mnogi nutricionisti predlažu kao zamjenu za meso, lako se uzgaja i otporna je na sušu, štetočine i i visoke temperature.

- Nangka postiže ono što poljoprivrednici trebaju u proizvodnji hrane, kada se suočavaju s puno izazova u klimatskim promjenama - rekla je za Guardian Danielle Nierenberg, predsjednica organizacije Food Tank koja se bavi održivom poljoprivredom.

U novi prehrambeni trend spada i spirulina, mikroskopska modrozelena alga spiralnog oblika koja raste u jezerima punim mineralima te ribnjacima diljem svijeta. Bogata proteinima, željezom i vitaminima iz skupine B, spirulina se često reklamira kao dodatak prehrani. No, posljednjih godina omiljena je i među proizvođačima hrane koji je koriste kao prirodno bojilo za slatkiše, žvakaće gume i sladoleda zbog rastućeg straha među roditeljima da umjetna bojila mogu potaknuti hiperaktivnost i alergijske reakcije kod djece.

Niskokalorična pića

Naposljetku, u novi prehrambeni trend uklapa se i nova vrsta osvježavajućih i niskokaloričnih pića kao što je kokosova voda. Taj sok mladog, zelenog kokosa, bogat antioksidansima omiljeni napitak pop-zvijezde Madonne i modela Adriana Lime. Uz kokosovu, na Zapadu su sve popularnije kaktusova, artičokina, javorova i voda iz aloje.

Nove prehrambene trendove komentirao je naš nutricionist dr. Zvonimir Šatalić, izvanredni profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

- Gledano s obzirom na utjecaj na zdravlje, ili s obzirom na količinu i vrstu hranjivih tvari, nema ništa loše u nama nepoznatim biljnim vrstama koje su negdje drugdje lokalna hrana. Ali ovdje je najvažnije naglasiti da su i “običan” kelj ili “obične” jabuke starih sorti lokalno proizvedene također impresivni s obzirom na to što sve s njima unosimo u organizam - rekao je Šatalić. - Ukoliko je potrebno birati između kupnje samo jednog komada vrlo egzotične i navodno vrlo zdrave voćke, a s druge strane za istu količinu novca možete dobiti kilogram ili više sezonskog voća, naravno da se više koristi za zdravlje ostvaruje ovim drugim izborom - zaključio je Zvonimir Šatalić.

Jeli bi organsko i lokalno, ali s Havaja

Kad se potrošače pita što smatraju pravilnom prehranom, sve se češće čuje organsko, proizvodnja hrane koja ne šteti okolišu, lokalno uzgojeno. Potrošači također sve više zahtijevaju smanjenje broja posrednika između njih i proizvođača hrane pa u idealnoj situaciji kupuju vino, ulje, mlijeko, meso, jaja, povrće i dr. izravno na mjestu gdje se hrana proizvede uz degustaciju i druženje - rekao je Zvonimir Šatalić te istaknuo da ti potrošački zahtjevi mogu biti u sukobu.

- Primjerice, transport ananasa koji je ekološki uzgojen na drugom kontinentu šteti okolišu. Lokalni uzgajivači ponekad ne uspijevaju proizvesti hranu bilo biljnog bilo životinjskog podrijetla sasvim poštujući principe ekološke poljoprivrede, ali njihovi su proizvodi vrijedni zbog brojnih drugih stvari. Isto tako, organizirana proizvodnja i prodaja hrane te adekvatan način prerade (po mogućnosti što jednostavniji, poput smrzavanja), osiguravaju zdravstvenu ispravnost, ujednačenost kvalitete, dulji vijek trajanja, laku dostupnost, itd. - naglasio je Šatalić.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo