EDUARD VRDOLJAK

NAŠ VODEĆI ONKOLOG: 'NIJE DOBRO VIŠE SE BOJATI KORONE NEGO RAKA' Upozorava da bi zbog straha od Covida-19 moglo biti manje dijagnosticiranih karcinoma

    AUTOR:
    • Hina

  • OBJAVLJENO:
  • 04.04.2020. u 07:55

Split, 200319. Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak,predsjednik Hrvatskog onkoloskog drustva i predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split. Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX
Božidar Vukičević / CROPIX

Eduard Vrdoljak

 

Zbog straha od koronavirusa postoji opasnost da ljudi zanemare druge zdravstvene probleme, pa bi se moglo dogoditi da se dijagnosticira manje novooboljelih od raka i pogoršaju ishodi liječenja onkoloških bolesnika, upozorava predsjednik Hrvatskog onkološkog društva Eduard Vrdoljak.

"U Hrvatskoj se mjesečno dijagnosticira oko 2000 bolesnika s rakom, pa nam se ne smije dogoditi da u iduća tri mjeseca dijagnosticiramo samo, primjerice, 1000 novooboljelih. To bi značilo da smo propustili dijagnosticirati ostale", kaže Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split.

Nije dobro više se bojati koronavirusa nego raka

Ističe kako se rak ne smije ostaviti za razdoblje kada prođe kriza zbog koronavirusa, kako "pandemija ne bi uzrokovala drugu epidemiju".

"Apeliram na bolesne među zdravima da se nastave javljati liječnicima. Svjesni smo straha od izbivanja iz kuće, ali trebamo biti dovoljno mudri i sabrani da izađemo iz izolacije dijagnosticirati tumor", poručuje predsjednik Onkološkog društva.

"Pitao sam desetak bolesnika koji imaju metastatski rak boje li se više raka ili koronavirusa i velika mi je većina odgovorila da se više boje koronavirusa. Pitam bolesnicu s rakom želuca boji li se više svog raka ili Covida-19, odgovora - Covida. Nije dobro da se više boji bolesti sa smrtnošću manjom od 0,2 posto od bolesti gdje je smrtnost 50 posto".

Stoga je pitanje, ističe Vrdoljak, hoće li zbog straha od koronavirusa neka osoba prepoznati krv u urinu i krvarenje u mokraćnom mjehuru ili će to zanemariti i odgoditi dijagnozu za neka bolja vremena. Hoće li se dijagnostika raka dojke primjenjivati istim intenzitetom, odnosno hoće li žena koja napipa nešto u dojci zatražiti pomoć liječnika ili pričekati da prođe epidemija.

S obzirom na svakodnevni rad s oboljelima od raka, Vrdoljak ističe kako je njegov dojam da se u prva dva tjedna primjene mjera za suzbijanje koronavirusa u njegovoj klinici smanjio broj onkoloških bolesnika koji je predstavljen pred multidisciplinarnim timom klinike.

Iako su onkološki bolesnici u posebnom riziku od Covida-19, pa su i dvoje od troje prvih smrtno stradalih bili oboljeli od raka, Vrdoljak kaže kako u tu skupinu ne ulaze izliječeni od raka, oni koji su terapiju primali prije više od šest mjeseci i oni koji nemaju metastatsku bolest. Njihov imunitet je, kaže, jednak kao kod zdravih ljudi, a takvih je danas u Hrvatskoj oko 100.000.

Propusnice i izravan ulazak na kemoterapiju i zračenje

"Ugroženi su oni koji primaju aktivnu imunosupresivnu terapiju, a to su bolesnici na kemotarapiji i oni koji primaju specifične terapije koje smanjuju imunost te bolesnici s metastatskim rakom. O takvim bolesnicima moramo voditi dvostruku brigu i poduzeti sve da spriječimo ulazak koronavirusa u naše ustanove", kaže Vrdoljak.

O tome u splitskom KBC-u maksimalno vode računa, pacijenti se pozivaju da dođu u točno dogovorene termine, ne smije biti redova i čepova. Dnevno zbrinu 250 bolesnika kroz rad u dvije smjene, a oboljeli imaju posebne propusnice i ulaze izravno na kemoterapiju i zračenje.

"U Splitu smo otvorili niz digitalnih kanala, naši liječnici imaju virtualne ambulante i dnevno nam dolazi 56 zahtjeva za mišljenjem. Uveli smo virtualne digitalne ambulante kako se zbog odgode kontrola ne bi dogodio recidiv bolesti", napominje Vrdoljak.

Predsjednik Onkološkog društva također procjenjuje da će se u idućem razdoblju smanjiti odaziv građana na programe ranog probira za karcinom debelog crijeva, dojke, vrata maternice i sl.

U vrijeme koronavirusa nemojte zaboraviti na svoje druge bolesti

Kronične bolesti ne nestaju u vrijeme pandemije, ali pacijenti da. Liječnici zbog toga podsjećaju da je važno nastaviti se liječiti i cijepiti se i kada hara koronavirus.

"Ovaj tjedan, pulmologija, odjel koji liječi teške bolesti, nije primila nijednog od svojih uobičajenih pacijenata: ljudi se toliko boje da ne dolaze... Nisu mogli samo tako nestati”, čudi se dr. Bethsabee Garel iz pariške bolnice Cochin.

Ta dermatologinja, ravnateljica klinike, radi kao pojačanje na tom odjelu koji se nalazi na prvoj liniji u liječenju respiratornih problema povezanih s covidom-19.

Ona je uz to nastavila liječiti pacijente na dermatološkoj onkologiji. "Ali nisam sigurna da će stariji pacijenti doći", kazala je.

Neki se boje doći u bolnicu u vrijeme dok na hitnu službu pristižu valovi zaraženih pacijenata ili pak oklijevaju doći u kontakt s medicinskim sestrama strahujući da su također zaražene.

Patrick (tražio je da mu se ne navede točno ime), koji je imao dogovorenu postoperativnu kontrolu na radiologiji, boji se pomalo i jednog i drugog. Čak se čudio što mu je klinika dan prije potvrdila dogovoreni termin.

"Mislio sam da ipak imaju pametnijeg posla. U svakom slučaju, nije dolazilo u obzir da odem na snimanje magnetskom rezonancijom, jer kako možete biti sigurni da uređaj dezinficiraju nakon svakog pacijenta..."

Strah od zaraze

"Druge bolesti ostaju ispod radara", potvrdio je prof. Elie Azoulay s odjela za reanimaciju pariške bolnice Saint-Louis.

"Sačuvali smo za njih krevete, ali ih ne viđamo".

Budući da je doživio jednaku situaciju na početku pandemije HIV-a, prof. Azoulay uvjeren je da je u pitanju strah.

"Mnogi ne dolaze jer se boje da će se zaraziti. Ne dolaze niti u posjete članovima obitelji na drugim odjelima".

Istodobno, zbog izolacije nametnute Francuzima i u mnogim drugim zemljama, "događa se manje prometnih nesreća. I ljudi se manje naprežu, pa ima manje srčanih i moždanih udara", dodaje.

U Estu, regiji koja je uz parišku regiju Ile-de-France na najvećoj kušnji, "hitne intervencije smanjile su se šest puta", ističe i dr. Marc Noizet, šef hitne službe bolnice Mulhouse, koja je preplavljena covidom.

"To je zapanjujuće", rekao je. "Manje je upala slijepih crijeva, manje opstrukcija crijeva...”.

"Plućne embolije, duboke venske tromboze, upale potrbušnice neće nestati zbog virusa", rekao je dr. Christian Lehmann, liječnik opće prakse u pariškoj regiji, koji konstatira da u ordinacije više ne dolaze ni manje ozbiljni slučajevi.

"Čak usred krize, temeljna skrb mora se nastaviti: djeca se rađaju, treba cijepiti i ljudi uvijek trebaju vitalna liječenja", rekao je u ponedjeljak glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Katastrofa za zajednice

Isto tako, za vrijeme epidemije ebole u zapadnoj Africi 2014. pacijenti su zaobilazili dispanzere, a pusti su bili čak i odjeli za porodništvo.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je na svojem portalu upozorenje: u očekivanju cjepiva protiv covida, "treba osigurati da su ljudi zaštićeni od bolesti za koje postoje cjepiva", naglasila je dr. Katherine O'Brien, direktorica za cijepljenje i imunizaciju.

"Njihova eksplozija bila bi katastrofa za zajednice pogođene covidom", dodala je, podsjećajući na 6000 umrlih od rubeole u DR Kongu u vrijeme dok je ondje harala ebola.

UNICEF je izdao jednaku preporuku: "Najizloženija su djeca iz najsiromašnijih obitelji u zemljama pogođenima sukobima i prirodnim katastrofama", istaknula je direktorica organizacije Henrietta Fore, koja je zabrinuta zbog situacije u Afganistanu, DR Kongu, Somaliji, Siriji i Južnom Sudanu.

Uz to, nakon upozorenja u vezi uzimanja kortikosteroida i protuupalnih lijekova, koji nisu preporučeni u slučaju zaraze koronavirusom, francusko udruženje "Astma i alergije" nekoliko je puta podsjetilo da je "jako važno ne prekidati svoje osnovno liječenje". (Hina)

 

Izdvajamo