Prema zdravstvenim statistikama zapadnih zemalja čak 30 posto djece i mladih ima poteškoće sa spavanjem, bilo da uvečer ne mogu zaspati ili se noću bude i ustaju, ujutro se prerano bude, pa opet zaspu i teško ustaju kad za to dođe vrijeme.
Kroz dan takva djeca budu umorna, pospana, razdražljiva, neraspoložena, a pri učenju rastresena, nezainteresirana, dekoncentrirana i neuspješna. Roditelji ne bi smjeli zanemariti takve probleme, ali djeci moraju pristupiti nježno, bez zle volje i panike, jer nikakve koristi nema od prigovora, optuživanja, nerviranja i preranog tjeranja djece u postelju.
Što učiniti?
Ne dopustite da se nesanica ustali. U razgovoru s djetetom treba ispitati uzroke ili potražiti pomoć liječnika. Valja imati na umu da lijekovi nisu najsretnije rješenje jer mogu imati obrnute učinke od željenih. Dijete može postati razdražljivo, uzrujano, a pritom ne spava bolje već lošije.
Dječji bioritam treba promijeniti i prilagoditi novim okolnostima polako i postupno. Pored večernjih rituala - pranja, priča i uspavanki, razgovora, smirujuće glazbe i napitaka, treba se pobrinuti da djetetov dnevni raspored bude što živahniji i dinamičniji, sa što manje stresa.
Sve što djeca trebaju je opuštena dnevna aktivnost primjerena intenzitetu i trajanju, te manje ili više ustaljen dnevni ritam. To znači - red u radu i učenju, hrani i piću, igri i zabavi, napetosti i opuštanju, te naravno odmoru i spavanju. Zdrav odmor i spavanje, naime, kod djece i mladih uvjetovani su prije svega odgovarajućim životnim navikama i načinom života koji je prihvatljiv za njihov organizam.