Amerika se proteklih mjeseci suočila s novom pošasti: tajanstvenom plućnom bolesti koja se povezuje s pušenjem elektronskih cigareta. Prema priopćenju Američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), do četvrtka je zabilježeno je 1604 oboljelih, od kojih je 34 završilo fatalno.
Bolest je kolokvijalno nazvana “vaping sickness”, a zabilježena je u svim američkim saveznim državama osim Aljaske, pri čemu su svi pacijenti bili su korisnici e-cigareta.
Nadalje, velika većina pacijenta koristila je e-cigarete u kojima je bio THC (tetrahidrokanabinol), psihoaktivna komponenta kanabisa.
I dok broj oboljelih od tajanstvene plućne bolesti u SAD-u raste, u Europi još nije zabilježen nijedan slučaj, što se tumači strožim zakonima o stavljanju e-cigareta na tržište na Starom kontinentu. No, direktiva EU o duhanskim i srodnim proizvodima u nekoliko stavaka ostavila je prostor državama članicama da same odluče o stupnju restrikcije.
Koji su simptomi “vaping sickness”?
Jedna od prvih analiza bolesti objavljena je u New England Journal of Medicine (NEJM) u rujnu ove godine. U studiju su bila uključena 53 pacijenta, od kojih su 83 posto bili muškarci, a njihova je prosječna dob bila 19 godina. Klinički, bolest nalikuje vrlo teškoj upali pluća, ali bez mikrobiološkog uzročnika. Bolest se pojavila kod inače zdravih osoba, a očitovala se nedostatkom zraka, kratkoćom daha, jakim osjećajem umora, bolovima u prsima, kašljem, visokom temperaturom, nesvjesticom i otkazivanjem pluća.
Pokazalo se da je 84 posto pacijenata koristilo e-cigarete u kojima je bio THC. CDC stoga preporučuje ljudima da ne koriste e-cigarete koje sadrže THC, a posebice se savjetuje da se takvi proizvodi ne kupuju na crnom tržištu. Nadalje, CDC savjetuje ljudima da prestanu koristiti e-cigarete, bez obzira na to sadrže li nikotin ili marihuanu.
Kad su se pojavile e-cigarete?
Elektronska ili e-cigareta naprava je koja omogućava udisanje para koje sadrže nikotin. Lansirao ju je 2003. godine kineski farmaceut Hon Lik kao alternativu pušenju duhanskih proizvoda. Oko 95 posto e-cigareta proizvodi se u Kini. Nakon što je velika većina zemalja na Zapadu zabranila pušenje u javnim prostorima, mnogi su pušači posegnuli za e-cigaretom, uvjereni da će se tako lakše osloboditi loše navike. Prema istraživanju iz 2016. godine, u SAD-u je e-cigarete koristilo oko 10 milijuna ljudi.
Polovica od njih je mlađa od 35 godina, uglavnom u dobi između 18 i 24 godine. U Hrvatskoj e-cigarete konzumira oko 200.000 ljudi. Nakon što su u SAD-u zabilježeni prvi smrtni slučajevi kao posljedica “vaping sickness”, američke države Michigan, Washington, New York i Rhode Island zabranile su aromatizirane e-cigarete.
Kad su zabilježene prve štetne posljedice e-cigareta?
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) još je 2009. godine upozorila da bi neki sastojci u e-cigaretama mogli biti štetni i toksični. British Medical Journal (BMJ) objavio je prošle godine case study o mladoj ženi koja je hospitalizirana zbog kašlja, visoke temperature, obilnog znojenja i otkazivanja pluća. Uzrok je bio biljni glicerin, pronađen u njezinoj elektronskoj cigareti. Osim toga, bilo je slučajeva da su elektronske cigarete eksplodirale, a u rijetkim slučajevima to je dovelo i do fatalnih posljedica.
Tako je u proljeće ove godine mladić iz Teksasa u dobi od 24 godine preminuo nakon što mu je u lice eksplodirala baterija elektronske cigarete. - Problem je to što su elektronske cigarete relativno nov proizvod pa liječnici ne znaju kakav savjet dati pacijentima - rekla je za Buzz Feed Susan Walley sa Sveučilišta Alabama koja je na čelu sekcije za kontrolu pušenja pri Američkoj pedijatrijskoj akademiji.
Kakva je situacija s grijalicama duhana?
U posljednje vrijeme na tržištu su se pojavili “novi gadgeti” za pomoć ljudima koji žele prestati pušiti. Riječ je o novoj generaciji proizvoda koji zagrijavaju duhan bez sagorijevanja do 350 Celzijevih stupnjeva dok obična cigareta izgara na temperaturama između 600 i 800 stupnjeva. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su ti proizvodi prekratko na tržištu da bi se moglo ustvrditi da nisu štetni. Naposljetku, i njihovi korisnici udišu nikotin, tvari prisutne u duhanu, molekule koje se oslobađaju iz glicerina, formaldehid, akrolein i različite metale.
Koliko ljudi umire zbog pušenja?
Pušenje ubija više ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine od posljedica pušenja umire više od osam milijuna ljudi. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, polovica umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine i gubi oko 20 godina života u prosjeku. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u našoj zemlji svaka treća osoba puši, što nas po konzumaciji cigareta svrstava u sam svjetski vrh, a svaki drugi hrvatski pušač popuši prosječno 15 do 24 cigarete na dan. Od posljedica pušenja kod nas godišnje umre oko 14.000 ljudi, što znači da Hrvatska svake godine gubi jedan grad veličine Makarske.
Tko je prvi upozorio na štetnost pušenja?
Još 1952. engleski liječnici Richard Doll i Austin Bradford Hill dokazali su na skupini od 40.000 liječnika uzročnu povezanost pušenja s rakom bronha i pluća, infarktom miokarda i kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti. Istraživanje na istim ispitanicima nastavilo se sljedećih desetljeća, sve do 2001. godine. Pokazalo se da su osobe rođene između 1900. i 1930., a pušile su cijeli život, umrle prosječno deset godina ranije nego one koje nisu pušile nikad. Prestanak pušenja sa 60, 50, 40 ili 30 godina omogućuje tri, šest, devet, odnosno deset godina dulji život.
Kako je pušenje cigareta povezano s malignim bolestima ?
Ako ste pušač, imajte na umu da nakon svake 15. cigarete dolazi do oštećenja na vašem DNK, ustvrdili su 2009. godine u časopisu Nature britanski znanstvenici iz Wellcome Trust Sanger Institutea u Cambridgeu. Oni su prvi sekvencirali genom 55-godišnjeg pacijenta oboljelog od karcinoma malih plućnih stanica, od kojeg obolijevaju isključivo pušači. Usporedivši tumorske i zdrave stanice kod pacijenta, znanstvenici su otkrili 23.000 genetskih mutacija koje su dovele do raka. Gotovo sve te mutacije izazvane su djelovanjem 60 kemikalija koje sadrži cigaretni dim.
U studiji objavljenoj u časopisu Science 2016. godine znanstvenici iz Wellcome Trust Sanger Instituta otišli su i korak dalje. Sekvencioniranjem tisuća genoma tumora znanstvenici su otkrili da pušenje kutije cigareta na dan u prosjeku svake godine stvara 150 novih mutacija na plućima, što je stotinjak više nego što se prirodno događa zbog starenja. Jednom nastale promjene ne mijenja ni odustajanje od pušenja jer je šteta učinjena i popravka više nema. Znanstvenici kažu da analizom DNK tumora mogu objasniti uzroke i drugih vrsta raka, odnosno dokazati da su cigarete generatori barem 17 vrsta zloćudnih bolesti.
- Što je više mutacija, to je veća opasnost da će se promjene pojaviti u ključnom genu, a zovemo ih tumorskima jer zapravo pretvaraju normalnu stanicu u stanicu raka - rekao je voditelj istraživanja Mike Stratton.