UMJETNA HRANA

OMILJENA USKRŠNJA DELICIJA 'NAPUMPANA' JE S ČAK 20 ADITIVA, A NE ŽUTI SE OD JAJA Nutricionistica: 'Nikada to ne bih dala svojoj djeci!'

    AUTOR:
    • Saša Jadrijević Tomas

  • OBJAVLJENO:
  • 07.03.2019. u 10:05

Joško Šupić / Hanza Media

Arhiva

 

Je li moguće da više ne možemo kupiti pravu domaću sirnicu (pogaču, pincu...), zamijenile su ih one uvozne u kojima je 20 aditiva, kao i one rađene u Hrvatskoj, kako bi im se produžio rok trajanja, pa se doda desetak i više E-brojeva?

Ne, ne šalimo se, u jednoj sirnici smo pronašli toliko aditiva i to arome, bojila, konzervanse, regulatore kiselosti, emulgatore, tvari za sprječavanje zgrudnjavanja, stabilizatore...

Tom omiljenom uskrsnom jelu žutu boju daju jaja, međutim, kako bi ovu industrijsku sirnicu dodatno obojili i stvorili privid prirodnog i domaćeg proizvoda, pekari koriste nekoliko bojila kako bi što više sličila pravoj sirnici. U njima se koriste i tekuća pasterizirana jaja, a cijena im je od 10 do 15 kuna. Inače sirnica se deklarira kao "kruh s jajima produžene svježine", piše Slobodna Dalmacija.

Obišli smo nekoliko trgovina i pekara te u većini pronašli sirnice koje uz standardne sastojke (brašno, sol, jaja) sadrže i pregršt aditiva. Zanimljivo, u nekim pekarama i velikim trgovačkim lancima pozivaju se na svoju dugogodišnju pekarsku tradiciju, no sumnjamo da su naše bake koristile aditive koje ćemo vam detaljno opisati.

Pa krenimo redom. U sirnici smo pronašli "E102 Tartrazin", a naši stručnjaci (inženjeri medicinske biokemije, liječnici, kemičari...), okupljeni u savjetovalištu za E-brojeve, opisuju ga kao aditiv koji bi trebalo izbjegavati. Evo zašto.

– Ovaj spoj je sintetsko žuto azo-bojilo. Dobiva se kemijskom sintezom, reakcijom diazokopulacije. Može izazvati alergiju kod osoba osjetljivih na salicilnu ili benzojevu kiselinu (E210), kao i astmatičara. Moguće su smetnje disanja, osip na koži, smetnje vida. U kombinaciji s benzojevom kiselinom može izazvati sindrom hiperaktivnosti kod djece. Odlukom Europskog parlamenta koja je od 2010. godine obvezujuća za sve zemlje članice Europske unije, na deklaraciji namirnica kojima je dodano jedno od sljedećih bojila: E102, E104, E110, E122, E124, E129, mora stajati upozorenje: "Može uzrokovati poremećaj aktivnosti i pažnje djece". Izbjegavati! – navodi se u opisu tog aditiva koji se očito dodaje kako bi sirnica imala privlačnu žutu boju te kupca privukla "iluzijom" da se radi o prirodnom, domaćem proizvodu.

Također, u spomenutom proizvodu se nalazio i "E320 Butil-hidroksianisol (BHA)", a objašnjava se na sljedeći način:

– Umjetni antioksidans. Inhibira oksidativne promjene na mastima, bojama i aromama uzrokovane djelovanjem kiselina. Često se upotrebljava u kombinaciji s galatima (E310, E311, E312), TBHQ (E319) i BHT (E321), jer se njihovi učinci međusobno pojačavaju. Proizvodi se kemijskom sintezom iz p-metoksifenola i izobutilena. Pojedina istraživanja pokazuju da kozmetički preparati koji sadržavaju BHA mogu uzrokovati pseudoalergijske i kožne alergijske reakcije. Toksikološke prosudbe ovog aditiva nisu dovršene, a istraživanja na životinjama upućuju na opasnost od nakupljanja u masnim tkivima, moguću kancerogenost, te negativan učinak na razinu kolesterola i masnih kiselina u krvi. Zabranjen je u hrani za djecu jer se sumnja da izaziva sindrom hiperaktivnosti. Često konzumiranje nije preporučljivo. Izbjegavati! – navode naši stručnjaci okupljeni u Savjetovalištu za E-brojeve.

 

Evo što na sve kaže nutricionistica Dragana Olujić:

– Preferiram domaću hranu, a također to savjetujem i svojim klijentima. No, ako se radi o hrani koja je izišla iz tvornice ili je predviđena za masovnu prodaju mogu samo savjetovati da se kupuje ona sa što manje aditiva. Naravno, nisu svi aditivi loši, primjerice, limunska kiselina nije štetna jer je prirodni konzervans, no brojni su drugi kemijski aditivi za koje ne znamo kako djeluju, a često se stavljaju u hranu kako bi se poboljšao okus, promijenila boja, produžila trajnost... Prema važećim propisima i ti sporni aditivi za sada su zdravstveno ispravni jer nije nedvojbeno dokazano da štete. Ali isto tako, treba napomenuti da su u pojedinim istraživanjima na životinjama znanstvenici došli do saznanja da bi neki aditivi mogli jako loše utjecati na čovjekovo zdravlje – kaže Olujić te navodi i jednu zabrinjavajuću činjenicu.

– Također, ne zna se djelovanje aditiva kada su u kombinaciji. Zbog toga je najbolji savjet – izbjegavajte. Mogu samo reći da svojoj obitelji ne bih kupovala sirnice, nego bi ih sama napravila. Industrijske sirnice su toliko privlačne i mirisne jer u sebi sadrže pregršt aditiva kako bi tijesto održali svježim i mjesec dana. Svaka domaćica zna da nije baš lako napraviti domaću sirnicu, i da ona brzo gubi svoja svojstva, dakle okus i tekstura joj se mijenjaju jer je to vrsta masnog i zahtjevnog tijesta. No, industrija je taj problem riješila tako što je "nakrcala" aditive u taj proizvod. Stoga, još jednom – izbjegavajte – savjetuje splitska nutricionistica, ističući da ne smijemo zaboraviti ni ostale pekarske proizvode.

– Problem nisu samo sirnice koje sadrže aditive, nego cijela pekarska industrije koja uvozi smrznuta tijesta iz inozemstva i onda ih se samo zgotovi u Hrvatskoj. A taj kruh i peciva su puno opasniji od samih sirnica koje se jede u prigodi, dakle za Uskrs, a kruh i peciva se jedu svakodnevno, pa se tako unesu i aditivi koji tko zna kako djeluju – zaključila je Dragana Olujić.

No, u sirnicama iz naše priče našli smo još mnogobrojne aditive, a među njima i ovaj: "E110 Sunset žuto, Sunset Yellow FCF, Gelborange S". Za njega se kaže da je bojilo koje može utjecati na nastajanje neurodermitisa i astme.

"U pokusima na životinjama ustanovljena je pojava raka bubrega. U kombinaciji s benzojevom kiselinom može uzrokovati sindrom hiperaktivnosti kod djece", navode naši stručnjaci. Našao se tu i "E124 Košenil crveno A, Ponceau 4R, Cochenille red A" – umjetno crveno bojilo i skupine azo-bojila.

– Na temelju kemijske srodnosti s azo-bojilima pretpostavlja se da može izazvati alergiju, posebno kod osoba osjetljivih na salicilnu ili benzojevu kiselinu ili onih koje boluju od astme. U kombinaciji s benzojevom kiselinom može uzrokovati sindrom hiperaktivnosti u djece...

No, tu nije kraj, mnogo je još aditiva, kako ističu naši stručnjaci, koje treba izbjegavati...


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo