No, Sveučilište u Buffalu je u najnovijem broju stručne publikacije Infection and Immunity upravo objavilo rezultate novog istraživanja koje je pokazalo da bakterije Streptococcus pneumoniae i Streptococcus pyogenes preživljavaju na površinama predmeta daleko duže nego što se mislilo. To otkriće ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama opreza kako bi se spriječile zaraze, naročito u ustanovama kao što su škole, vrtići i bolnice.
Bakterija S. pneumoniae je jedan od vodećih uzročnika infekcija uha kod djece te uzrok smrtnosti uslijed infekcija dišnog sustava kod djece i osoba starije životne dobi. Ta je bakterija vrlo rasprostranjena u dječjim vrtićima, a ujedno je i jedan od glavnih uzročnika bolničkih infekcija. Bakterija S. pyogenes najčešće uzrokuje infekcije grla, ali i kožne infekcije kod djece školske dobi, no može izazvati i ozbiljne infekcije kod odraslih osoba.
Autori ove studije otrkili su da su u vrtičkim ustanovama čak četiri od pet punjenih plišanih igračaka bile pozitivne na test za bakteriju S. pyogenes i to nakon što su igračke bile na čišćenju. Testiranja igračaka su proveldena neposredno prije otvaranja vrtića u jutarnjim satima, što znači da je prošlo mnogo sati otkad su igračke posljednji put bile izložene dodiru s djecom.
Jutarnji.hr ima novu rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Kako upozoravaju autori istraživanja, bakterije prilikom koloniziranja ljudskih tkiva stvaraju sofisticirane i visoko strukturirane biofilmove koji su znatno tvrdokorniji od drugih oblika bakterijskih zajednica. Oni su u svojim eksperimentima otkrili da su biofilmovi bakterija S. pneumoniae i S. pyogenes satima prežvjeli na ljudskim rukama, knjigama te površinama igračaka od tkanina i krutih materijala, ponekad čak i nakon što su oni bili temeljito očišćeni.
Dosad se uvijek upozoravalio da se tim bakterijama čovjek može zaraziti samo udišući raspršene čestice sline nakon kihanja ili kašljanja zaraženih osoba, no očito je da ovi patogeni mogu jako dugo preživjeti na raznim predmetima u našoj okolini.
Predmeti koje svakodnevno koristimo, poput knjiga, tastatura, telefonskih slušalica ili dječjih igračaka, a koji su kontaminirani s tim biofilmskim zajednicama bakterija mogu se pretvoriti u skladišta bakterija, ne samo satima, već i tjednima i mjesecima, te širiti zarazu osobama koje s njima dođu u kontakt, upozorava voditelj studije prof. Anders Hakansson.
Takođe, smatra da će, ukoliko se pokaže da je ovakav način širenja infekcija ovim bakterijama rasprostanjen, protokole koji se sada primjenjuju za prevenciju širenja drugih vrsta patogena, primjerice virusa i crijevnih bakterija, koji preživljavaju dugo na površinama, trebati primijeniti i u ovom slučaju i to posebno za sve osobe koje rade s djecom te koje rade u zdravstvenim ustanovama.