Ove brojke bude nadu: više od 80.000 oboljelih od plućne bolesti COVID-19 je ozdravilo jer je bolest kod njih imala samo blage simptome i/ili jer su dobili kvalitetnu medicinsku njegu. No, zasad ima relativno malo informacija o tome kako se osjećaju nakon ozdravljenja.
Neki od njih s olakšanjem pričaju o tome kako su fizički, ali i psihički preživjeli to razdoblje: liječenje simptoma, mučnu neizvjesnost, iscrpljujuću fazu izolacije. Oni se raduju što su nakon ozdravljenja stekli imunitet na virus SARS-CoV-2, piše Deutsche Welle.
Potpuno ozdravljenje?
No, idućih mjeseci pokazat će se jesu li kod pojedinih pacijenata koji su ozdravili ostale i neželjene posljedice. U fokusu su najviše pluća. Budući da novi virus SARS-CoV-2 prije svega napada dišne putove, zaražene osobe sa srednje jakim ili jakim simptomima pate od suhog kašlja, problema s disanjem i/ili upale pluća.
Liječnici u Hong Kongu kod nekih su pacijenata nakon ozdravljenja utvrdili smanjenu plućnu funkciju i trajno otežano disanje. Oni su, doduše, mogli pregledati samo relativno malu skupinu oboljelih, ali već postoje prvi pokazatelji mogućih posljedica. "Kod pojedinih pacijenata bi plućna funkcija nakon ozdravljenja mogla biti smanjena za oko 20 do 30 posto. Oni teško dišu kad malo brže hodaju", kaže dr. dr. Owen Tsang Tak-yin, medicinski direktor Centra za zarazne bolesti u bolnici Princess Margaret Hospital u Hong Kongu.
-->
Pomoću kompjutorske tomografije kod pojedinih pacijenata je utvrđena zamućenost koja upućuje na oštećenje pluća. Spoznaje iz Hong Konga potvrđuju ranija istraživanja iz Wuhana iz kraja veljače 2020. U jednoj studiji su znanstvenici sveučilišne bolnice Zhongnam Hospital of Wuhan University analizirali 140 snimaka pluća pacijenata oboljelih od koronavirusa i kod svih su utvrdili zamućenost.
Sumnja u fibrozu pluća
Daljnje pretrage kod osoba koje su preboljele COVID-19 sad trebaju pokazati jesu li razvile fibrozu pluća, kod koje dolazi do upale plućnog vezivnog tkiva. To onda dovodi do umnožavanja plućnog vezivnog tkiva između plućnih mjehurića i okolnih krvnih žila.
Zbog toga kisik teže dolazi do krvnih žila, pluća postaju kruta, disanje površinsko i ubrzano. Posljedice su smetnje pri disanju, otežano disanje i suhi kašalj te smanjena tjelesna forma tako da teškoće prouzrokuju čak i jednostavne svakodnevne radnje.
Plućna fibroza je neizlječiva, jer ostavlja trajne ožiljke na plućnom tkivu. No, napredovanje ove bolesti je moguće usporiti i ponekad čak i zaustaviti ako se na vrijeme dijagnosticira.
Imunitet oboljelih protiv virusa
Većina stručnjaka je uvjerena u to da su osobe koje su preboljele zarazu koronavirusom nakon toga postale imune na tu bolest. Jer imunološki sustav za vrijeme infekcije stvara baš ona protutijela koja uništavaju uzročnika, piše Deutsche Welle.
To vrijedi i za one koji su imali samo slabe ili čak nikakve simptome. Unatoč tome, njihov je imunološki sustav reagirao na uzročnika bolesti i stvorio odgovarajuća antitijela. Zato je vrlo vjerojatno da kod njih neće doći do ponovne infekcije koronavirusom.