Prehrana s velikim udjelom vlakana osigurat će zdrav i snažan razvoj crijevne flore. Tu na scenu stupaju prebiotici. Od probiotika ih razlikuje samo jedno slovo, no riječ je o dva različita pojma, a jedni bez drugih ne mogu.
Probiotici se, naime, mogu razmnožavati samo u odgovarajućem ambijentu i uz odgovarajuće izvore hrane. Prebiotici pak nisu živi mikroorganizmi, poput probiotika, već neprobavljivi sastojci nekih namirnica koje konzumiramo. Riječ je o oligosaharidima, neprobavljivim ugljikohidratima (čovjek nema enzime potrebne za njihovu razgradnju), kao što su celuloza ili pektin koji su prisutni u voću, povrću te općenito u mnogim namirnicama biljnog porijekla. U našem organizmu ti šećeri postaju hrana za "dobre" bakterije (primjerice bifidobakterije i laktobacile) te potenciraju njihovu aktivnost, a time i razmnožavanje.
Cikorija – vrelo prebiotika
Prebiotici u prehrambenim proizvodima dolaze u obliku inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS). Inulin i FOS su molekule fruktoze i glukoze koje hrane i potiču razmnožavanje probiotičkih bakterija, posebice bifidobakterije. Oba prebiotika prirodno su prisutna u korijenu cikorije i čičoke (gomoljasta biljka koja potječe iz Amerike), no FOS se može naći i u namirnicama poput luka, šparoga, češnjaka, banana, ječma, pšenice i rajčica. I, naravno, prisutni su u fermentiranim mliječnim proizvodima, u koje se dodaju kako bi pospješili preživljenje probiotika, ali i kao blagi zaslađivači, te tvari koje poboljšavaju okus i teksturu mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti.
Zašto su dragocjeni
Osim što poboljšavaju svojstva probavne mikroflore, prebiotici imaju i druga pozitivna svojstva. Naime, kad bakterija razlomi oligosaharide u našem probavnom traktu, stvara se biturat za koji je znanstveno dokazano da štiti od raka. Uz to, prebiotici su pogodni i za dijabetičare jer imaju glikemijski indeks jednak nuli, odnosno ne potiču izlučivanje inzulina. Ni tu nije kraj njihovim blagotvornim učincima na zdravlje: pridonose poboljšanju sastava intestinalne mikroflore i sniženju ukupnog kolesterola i masti u serumu te poboljšavaju omjer HDL i LDL kolesterola.
Što i kada uzimati
Ako želimo postići pozitivan učinak na crijevnu floru, potrebno je redovito uzimati probiotike i prebiotike. Preporuka je jednom dnevno, ujutro.
Posebno je ta navika korisna za osobe s osjetljivim želucem i želučanim tegobama, poput starijih osoba, male djece i osoba koje često putuju i mijenjaju podneblja, klimu i hranu.
Danas na tržištu postoji čitav niz probiotičkih proizvoda: acidofil, bioaktiv LGG jogurt s inulinom, pa i svježe pripremljeni visokokoncentrirani probiotički proizvodi.
Postoje i vrlo kvalitetni probiotici u sofisticiranoj proizvodnji tekućeg i praškastog oblika koji se vrlo spretno spajaju u aktivni oblik. Ljekarne nude i određene probiotike u obliku kapsula kao i neke multivitaminske pripravke obogaćene probiotikom.