Srbija, Crna Gora i Slovenija od prvog do šestog razreda osnovne škole imaju tri sata nastave tjelesne kulture, Mađarska više godina provodi projekt u kojemu đaci svakodnevno imaju sportsku aktivnost, dok skandinavske zemlje imaju između tri i pet sati obavezne nastave sporta tjedno plus, primjerice, višednevne biciklističke ture ili druge tjelesne aktivnosti koje se odvijaju u sklopu redovne nastave.
Hrvatska je s dva sata tjedne tjelesne i zdravstvene kulture (u industrijsko-obrtničkim školama jedan) na dnu EU ljestvice.
Svjetski standard
Vilko Petrić, predavač kineziološke metodike na Učiteljskom fakultetu u Rijeci, koji godinama prati i proučava tjelesnu aktivnost učenika, tvrdi da čak 90 posto učenika do kraja srednje škole ne ispunjava preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o tjelesnoj aktivnosti od 60 minuta dnevno. Zaključuje da je zdravstveno stanje mladih ugroženo, jer je za velik broj učenika nastava tjelesnog u školi jedina prilika za bavljenje organiziranom tjelesnom aktivnošću.
Zbog nedovoljno kretanja, na što utječe i neznatna satnica obavezne nastave tjelesnog od 90 i manje minuta tjedno, tjelesna aktivnost djece i mladih strmoglavo pada. Utjecaj na zdravlje je očit: od dijabetesa tipa 2, koji je nekad slovio kao starački dijabetes, danas sve češće obolijevaju i 15-godišnjaci.
Kakve su motoričke sposobnosti današnjih generacija učenika za Jutarnji su u broju od ponedjeljka opisali nastavnici i učitelji tjelesnog, koji tvrde da su prinuđeni snižavati kriterije ne samo ocjenjivanja, već i mjerenja mogućnosti. Primjerice, mjerenje trbušnjaka umjesto u minuti neki sada svode na 30 sekundi. Drukčije ne ide.
Osim što je istraživanje na populaciji učenika petih razreda u zadnjih pet godina pokazalo da se prosjek tjelesne mase učenicima povećao za 2,14 posto, odnosno 1,53 posto učenicama, prosječni rezultat na standardnom testu skok u dalj iz mjesta pogoršao se za više od 12 centimetra kod učenika i gotovo 20 centimetara kod učenica. U testu mjerenja kontinuiranog trčanja na šest minuta, u prosjeku je došlo do pada za 145 metara kod učenika te 139 metara kod učenica.
Kineziolozi ne dvoje, jedna od mjera je povećanje satnice tjelesne i zdravstvene kulture za minimalno jedan školski sat.
- Djeca se premalo kreću i zbog toga trpe posljedice već u najranijoj dobi. Ono što im moderna tehnologija omogućava, da sve rade bez kretanja, djeca i mladi obilato koriste - kaže Damir Knjaz, dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu.
Knjaz tvrdi da su više puta upozoravali nadležne na potrebu izmjene nastave tjelesne kulture i nudili konkretne mjere, no podrška politike nije stizala.
- Definitivno ćemo apelirati i na nove ministre zadužene za resore mladih, zdravstva i obrazovanja, a očekujemo razumijevanje i novog Središnjeg ureda za sport koji vodi Janica Kostelić. Apeliramo na to da se glavna tema u ovome području, a to je vrhunski sport, odmakne od fokusa. Mi volimo vrhunski sport, divimo mu se, no nužno je važnost tjelesne aktivnosti osvijestiti kod svakoga - kaže Knjaz.
Konkretne mjere
Na Kineziološkom fakultetu pripremili su konkretne mjere za sustavno rješavanje problema, koje osim povećanja obavezne satnice uključuju i kvalitetniju organizaciju izvannastavnih aktivnosti u školama koja bi se djeci nudila svaki dan. Zbog činjenice da je u svom programu državna tajnica za sport Janica Kostelić istaknula važnost poticanja tjelesne aktivnosti mladih, Knjaz je uvjeren da će upravo ona dati potporu predloženim mjerama. No, promjena satnice tjelesnog u školama neće riješiti problem bez ulaganja u infrastrukturu. Više od stotinu matičnih škola u Hrvatskoj nema sportsku dvoranu, kao ni niz područnih škola.
trošak? Za nova zapošljavanja nastavnika, ukoliko se tjedna satnica poveća za jedan školski sat, potrebno je nekoliko desetaka milijuna kuna, izračunali su na Kineziološkom fakultetu, a to je znatno niža stavka od one za gradnju potrebnih sportskih dvorana.
- Moramo povećati kapacitete sportskih dvorana. Pitanje je treba li svaka škola imati sportsku dvoranu i svako manje mjesto sportske programe. Mi mislimo da treba - sugerira dekan, uz napomenu da je mudri izlaz u europskim fondovima.
- Bespredmetno je razmišljati o tome da nema dovoljno novca, jer država troši stotine milijuna na liječenje posljedica nekretanja - smatra dekan Knjaz.