KOŽA

PROVJERITE: TKO IMA POVEĆAN RIZIK OD MELANOMA? Ne zanemarujte promjene na madežima!

Ne postoji osoba koja na tijelu nema madeža. S nekim madežima se rodimo, a tijekom života pojavljuju se i novi

Stručnjaci upozoravaju na nagli porast broja malignih melanoma u cijelom svijetu, a tako je i u Hrvatskoj, u kojoj godišnje oboli čak 500 ljudi. Stručnjaci ističu da na taj nagli porast utječu svjetske klimatske promjene i ozonske rupe koje propuštaju sve više UV zraka na Zemlju te promjene u načinu života.

- Ne postoji osoba koja na tijelu nema madeža. S nekim madežima se rodimo, a tijekom života pojavljuju se novi. Rastu zajedno s nama, povećavaju se i mijenjaju boju. Kao što se brinemo o svome tijelu, tako i madežima trebamo posvetiti posebnu pozornost i svaku naglu promjenu u izgledu madeža ozbiljno shvatiti - ona može biti znak pojave melanoma. Naime, kada osoba na tijelu ima više od 20 madeža, povećan je rizik od melanoma, a veći rizik imaju osobe s više od 50 madeža. Melanom je jedan od najzloćudnijih tumora, a na koži nedvojbeno najzloćudniji - upozorava prof. dr. Mirna Šitum, specijalistica dermatologije i venerologije, uže specijalnosti dermatološke onkologije, te predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KB Sestre milosrdnice u Zagrebu.

Tko ima povećan rizik

Povećan rizik od melanoma imaju osobe koje su u djetinjstvu imale opekline od sunca te one koje povremeno intenzivno borave na suncu ili pretjerano odlaze u solarij.

- Ne želim reći da sunce treba potpuno izbjegavati. Uostalom, bez sunca nema života, ono je važno zbog kostiju i sinteze vitamina D u našem organizmu. Ali, želim naglasiti da je potrebno odgovorno ponašanje na suncu, što znači ne izlagati suncu djecu do treće godine života, izbjegavati boravak na suncu od 10 do 16 sati, osobito bez zaštite, te koristiti sredstva za zaštitu od sunca stalno, i to ne samo kad se sunčate na plaži već i pri svim igrama, sportu ili radu na otvorenom - upozorava prof. Šitum.

Melanom se lako otkriva

Melanom nije tako čest kada se gleda ukupan broj svih vrsta karcinoma - čini tek 3 posto.

- Dobro je kod melanoma što se lako otkriva jer je na koži, što se odgovornim ponašanjem uvelike može spriječiti, a pravodobnim kontrolama kod dermatologa na vrijeme otkriti i liječiti s dobrim prognozama. Zato je potrebno ljude educirati kako bi se znali zaštititi i na vrijeme potražiti pomoć, pa bi i crne brojke tada bile manje - kaže prof. Šitum te dodaje da madeži postaju sumnjivi i zahtijevaju hitan pregled ako su promijenili oblik ili boju, ako su naglo narasli te ako imaju nejasan rub prema koži. To su glavni elementi pretvorbe madeža u melanom.

Ako dermatolog utvrdi da promijenjeni madež ili novu tvorbu na koži treba kirurški odstraniti, uklonjeno se tkivo obavezno šalje na patohistološku analizu, nakon koje se postavlja dijagnoza. Potvrdi li se dijagnoza melanoma, iz nalaza se iščitava koja je progresija melanoma u kožu te se dalje postupa prema utvrđenim protokolima.

Kontrolirajte madeže

Pratite raste li postojeći madež (melanomi stalno rastu),

ima li nepravilan ili razveden rub,

promjene boje madeža od smeđe u crnu, tamnoplavu ili crvenu (melanomi mijenjaju boju i mogu imati nekoliko boja unutar jednog madeža),

prelazi li madež veličinu od 0,6 cm (većina je dobroćudnih madeža manja od toga),

je li madež upaljen ili crvenog ruba (normalni madež nije upaljen),

je li se madež počeo uzdizati (melanom se može širiti i vertikalno),

postoji li krvarenje, vlaženje ili stvaranje kruste,

postoji li blagi svrbež madeža,

je li se pojavio čvorić oko madeža.

Tko podliježe većem riziku

Osobe svijetle puti, svijetlih očiju i kose.

Osobe s brojnim madežima na tijelu (više od 50 madeža).

Osobe koje imaju sumnjive (displastične) madeže.

Osobe koje su više puta u djetinjstvu ili mladosti zadobile sunčane opekline.

Osobe koje se pretjerano i nezaštićeno izlažu suncu.

Osobe u čijoj je obitelji bilo oboljelih od melanoma i osobe koje su prethodno već liječene od melanoma ili drugih kožnih karcinoma.

Fotoprotektivno ponašanje

Danas se više ne govori samo o sredstvima koja pružaju zaštitu od štetnih sunčevih zraka, već o fotoprotektivnom ponašanju, a to znači da valja izbjegavati izlaganje suncu između 10 i 16 sati.

Sunčevim zrakama izlažite se umjereno, kontrolirano i postupno i ne zaboravite da je svaki izlazak na otvoreno tijekom dana - izlaganje suncu jednako kao i sunčanje.

Koristite visoki zaštitni faktor prikladan vašoj puti: ako imate svijetlu put ili puno madeža, koristite kreme s visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+), a ako ste tamnije puti, SPF 20.

Koristite zaštitu i kad je oblačno, jer UV zrake prodiru i kroz oblake.

Odjeća s UV filtrom

Gotovo svi mislimo da nas odjeća štiti od štetnih sunčevih zraka, ali to nije točno. Primjerice, bijela majica ima zaštitni faktor 20, a hulahopke 2. Najmanji zaštitni faktor koji odjeća mora imati da bi se smatrala UV zaštitnom je UPF 15, što znači da propušta oko 5 posto UV zračenja.

Danas postoji i odjeća sa UV filtrom čiji se stupanj zaštite označava skraćenicom UPF (Ultraviolet protection factor). Kvalitetnija UV zaštitna odjeća može imati i zaštitni faktor 500 i više, no na deklaracijama se pišu faktori do 40, a veći od toga se označavaju sa UPF 40+. Nosite odjeću s UV filtrom, a nosite li običnu odjeću, ispod nje se namažite zaštitnim faktorom.

Tko najčešće obolijeva

Od melanoma najčešće obolijevaju osobe između 40 i 60 godina. Najstrašnije je to što se melanom sve češće dijagnosticira i u djece i adolescenata - kaže dr. Ante Škaro, specijalist otorinolaringologije, kirurg glave i vrata.

Pregled vam neće oduzeti puno vremena, a odagnat će svaku sumnju na opaku bolest, koja vas u najgorem slučaju može stajati života.

- Svaku promjenu oko madeža stoga shvatite ozbiljno jer to može biti prvi znak melanoma. Iako preporučujem da i kod kuće promatrate madeže kako biste na vrijeme primijetili bilo kakvu promjenu, dijagnoza melanoma je pouzdana tek nakon što se sumnjiva promjena na koži u cijelosti operativno ukloni i patohistološki pregleda - poručio je dr. Škaro.

Pravila ABCDE

Kako biste lakše pratili promjene u madežu, slijedite ABCDE pravila pomoću kojih ćete otkriti "sumnjive" (displastične) madeže na tijelu. Redovito sami provjeravajte kožu pred ogledalom i uz pomoć ogledala. Pregledajte svaki, i najmanji dio tijela, ne zaboravljajući uši, vlasište, nokte, stopala.

A

Sumnjivi je madež nepravilnog oblika, tj. asimetričan (asymmetry). Normalan je madež pravilnog oblika, uglavnom okrugao i simetričan.

B

Sumnjivi madež ima nejednolike, isprekidane ili nejasne rubove (borders). Normalan madež ima pravilne rubove.

C

Sumnjivi madež ima više boja (colors) i nijansi (smeđa, crna, siva, plava). Noramalan je madež jednobojan.

D

Sumnjivi je madež najčešće u promjeru (diameter) veći od 6 mm. Normalan je madež obično manji od 6 mm.

E

U sumnjivom madežu nastaju promjene (evolution) oblika, boje i veličine, primjerice madež je bio u razini kože, ali se izdigao ili su mu se rubovi izdigli (elevation). Normalan se madež ne mijenja značajno tijekom života.

Izdvajamo