Pušenje nedvojbeno ostavlja stotine trajnih promjena na staničnom DNK, a to je put koji vodi u rak! Potvrdili su to znanstvenici s Cambridgea i iz Los Alamos National Laboratoryja u New Mexicu. U studiji objavljenoj u časopisu Science dokazana je izravna veza između broja popušenih cigareta i broja mutacija DNK.
Sekvencioniranjem tisuća genoma tumora znanstvenici su otkrili da pušenje kutije cigareta dnevno u prosjeku svake godine stvara 150 novih mutacija na plućima, što je stotinjak više nego što se prirodno događa zbog starenja. Jednom nastale promjene ne mijenja niti odustajanje od pušenja jer je šteta učinjena i popravka više nema. Znanstvenici kažu da analizom DNK tumora mogu objasniti uzroke i drugih vrsta raka, odnosno dokazati da su cigarete generatori zloćudnih bolesti. Naime, odavno je poznato da kemikalije iz duhanskog dima povećavaju rizik za barem 17 vrsta raka, ali točni molekularni mehanizmi kroz koje se mutira DNK i dovodi do tumora u raznim tkivima nikad nisu bili do kraja razjašnjeni.
“Što je više mutacija, to je veća opasnost da će se promjene pojaviti u ključnom genu koje zovemo tumorskima, a koje zapravo pretvaraju normalnu stanicu u stanicu raka”, kaže glavni autor studije Mike Stratton. Istraživači tvrde da se u tkivima kao što su plućna, koja su izravno izložena pušenju, mogu naći mutacije s potpisom kemikalija iz duhanskog dima od kojih je barem 60 kancerogenih. Isti obrazac se ne događa u, primjerice, mokraćnom mjehuru koji nije izravno izložen, ali je dokazano da i u drugim organima pušenje ubrzava prirodni proces mutacije. Naime, neka se oštećenja DNK događaju direktno, a neke mutacije su suptilnije, odnosno prekidaju uobičajeno funkcioniranje stanica.
Više mutacija znači veću vjerojatnost razvoja zloćudnih bolesti. Znanstvenici upozoravaju da bi se pojavnost raka pluća, kao jednog od najsmrtonosnijih, mogla značajno smanjiti smanjenjem broja pušača. U Hrvatskoj od raka pluća, primjerice, svake godine oboli oko 3000 osoba, a gotovo isti broj i umire.