ŠTO ĆE ZNAČITI

REFORMA ZDRAVSTVA ‘Lošim bolnicama uzimat ćemo pacijente i slati ih u privatne klinike’

Ilustracija
Tom Dubravec / EPH

Ministru Rajku Ostojiću ostat će samo 800 milijuna kuna, a šef HZZO-a Siniša Varga pod svoju kontrolu preuzima gotovo sav preostali budžet za zdravstvo

U fondu HZZO -a, nakon što se provede njihovo izdvajanje iz proračuna, od 20,6 milijardi kuna ostat će 16,5 milijardi za troškove zdravstvenih usluga, a 2,5 milijardi trebalo bi prebaciti na troškove Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo rada.

Savez s Linićem

I ubuduće će HZZO ubirati novac od zdravstvenog doprinosa zaposlenih i poreza na duhan, premda se taj prihod s rastućom nezaposlenošću smanjuje. No, u HZZO-u se nadaju većem utjecaju na ministra financija Slavka Linića i uspješnijoj borbi za više novca za zdravstvo.

PREMIJER DONIO ODLUKU Ministar Rajko Ostojić ostaje u Vladi, ali gubi nadzor nad HZZO-om

Cilj reforme HZZO-a, kako je objasnio ravnatelj Siniša Varga, uz bolju uslugu, jest i financijsko discipliniranje bolnica. A to znači, najavio je Varga, liječenje kod privatnika budu li oni nudili bolju uslugu za istu cijenu. Dalje, to znači i ukidanje avansnog plaćanja i prakse opraštanja dugova bolnicama. Dosad su građani lakonski prozivali HZZO kao dežurnog krivca kad bi im se uskratila usluga, premda je HZZO funkcionirao kao blagajna, bez prava odlučivanja. Onog trenutka kad Vlada odobri HZZO-u da se izdvoji iz Riznice i osnuje vlastiti račun - bit će poput osiguravajućeg društva i doista glavni krivac za nezadovoljstvo. Doduše, na njih se više neće moći ljutiti građani na bolovanju, branitelji, mlade mame, liječnici na specijalizaciji... jer će se taj dio troškova prebaciti na druga, nadležna ministarstva.

Kazne za bolnice

Radi se o 2,5 milijardi kuna, koliko stoje razne naknade, za bolovanja, redovni porodiljni dopust, ozljede na radu i profesionalne bolesti, zaštitu na radu, pripravnički staž za zdravstvene djelatnike, specijalizacije, naknade braniteljima i naknade štete u ime profesionalnih bolesti.

Odlukom o samostalnom poslovanju, HZZO će imati pravo koje dosad nije imao: pravo odlučivanja o raspodjeli novca. U praksi bi to značilo da bi nekim bolnicama mogao zavrnuti pipu. Neke bi mogle dobiti više, neke manje.

Onim bolnicama koje, kako je najavio Varga, ne ispune svoje ugovorne obveze, što je redovna praksa, HZZO će u sljedećem razdoblju smanjiti naknadu. Model današnjeg financiranja, koje se svodi na avansno plaćanje, postat će prošlost. Kako su zamislili taj divovski podvig, i to baš sada, kad proračun puca po šavovima, a zdravstvu kao drugoj, poslije mirovina, najvećoj stavci u proračunu, skresano je još 600 milijuna kuna? Bolnice ionako sopću, uprave tvrde da im i ovo što su dosad dobivali nije dovoljno za rad.

- Previše je politike, a premalo stručnih, egzaktnih kriterija u distribuciji tog novca. Problem je u tome što Zavod dobiva fiksna proračunska sredstva koja zatim mora raspoređivati na fluidne zdravstvene troškove, od kojih većina nastaje u zdravstvenim ustanovama s kojima Zavod mora sklopiti ugovor, a ne može stvarno pregovarati o postizanju optimalnih uvjeta pod kojima bi kupio zdravstvenu zaštitu.

Time se propušta osnovna prednost izvanproračunskih zdravstvenih fondova, a to je učinkovitost kojom na tržištu postižu najbolju kvalitetu uz najmanji trošak - tvrdi pomoćnik ravnatelja HZZO-a za ekonomske poslove Davor Katavić.

U proračunu za 2014., za koji je ionako već najavljen rebalans, HZZO-u je pripalo 20,6 milijardi kuna.

Od tog iznosa, 16,5 milijardi kuna troši se na zdravstvene usluge - 80 posto na javne ustanove. Za 2400 zaposlenika Zavoda na 134 lokacije namijenjeno je 316 milijuna kuna.

Iako nova politika upravljanja prihodima i rashodima već izaziva otpor u bolničkim krugovima, Katavić tvrdi da će HZZO, kad bude imao odriješene ruke, uspostaviti zdraviji, pošteniji način distribucije novca:

- Ne očekujem da će se bolnice zatvoriti, ali u nekim slučajevima će se sigurno pokazati da liječnike treba drukčije rasporediti i racionalnije koristiti novac.

Tko radi imat će novac

Od 1997. u hrvatske bolnice uveden je sustav limita ne bi li se discipliniralo bolnice koje troše više nego što im država može dati, a stavka bolničke zdravstvene zaštite dijelila se linerano na sve bolnice.

Iz godine u godinu bolnice proizvode gubitke i upozoravaju da im nije dosta, a vlasnici im opraštaju dugove. Plan HZZO-a je da u mini reformi bolnicama odrede fiksni i varijabilni dio. Potonji bi ostao otvoren za raspravu, ovisan o kvaliteti i količini usluge.

- Više će dobiti oni koji više rade. Svima nedostaje novca, ali moramo nagraditi one koji vrijede i sankcionirati one na začelju kolone. Nova pravila financiranja bolnica mogla bi dati pozitivne rezultate već nakon pola godine.

Izdvajamo