U Hrvatskoj je 2017. godine prvi put evidentirano manje od 10 novooboljelih od tuberkuloze na svakih 100.000 stanovnika, a ista je incidencija, potvrđuju nam u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, zabilježena i u 2018. godini.
Takvim padom stope novooboljelih ispunjen je glavni preduvjet koji razvijene države propisuju za ukidanje univerzalnog cijepljenja novorođenčadi protiv tuberkuloze.
- Niska incidencija, ispod 10 na 100.000 stanovnika, vrlo je važan preduvjet, ali nije jedini. Važan je i dobar sustav praćenja i vjerodostojnost prikupljenih podataka, koju sad provjeravamo. No točno je da se, nakon ovih pokazatelja, intenzivirala stručna rasprava o tome je li nužno univerzalno cijepljenje te smo nadomak njegova ukidanja - kaže dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
Programske smjernice
Njegova kolegica Goranka Petrović, voditeljica Odjela za respiratorne bolesti i suautorica Programskih smjernica za suzbijanje i sprječavanje tuberkuloze, koje je Ministarstvo zdravstva ovih dana uputilo u javnu raspravu, također upozorava da je niska incidencija osnovni, ali ne i jedini kriterij.
U samim smjernicama pak stoji:
“Sukladno praksi velikog broja država s niskom incidencijom tuberkuloze, i u Hrvatskoj se planira univerzalno BCG cijepljenje novorođenčadi zamijeniti selektivnim cijepljenjem skupina s povećanim rizikom obolijevanja od tuberkuloze sukladno epidemiološkoj procjeni. No, odluka o ukidanju univerzalnog cijepljenja mora biti stručno utemeljena na pouzdanim epidemiološkim podacima o incidenciji tuberkuloze u Hrvatskoj i strateški dobro definirana i isplanirana kako bi se izbjegao porast obolijevanja necijepljenih pripadnika vulnerabilnih skupina”.
O ukidanju tog cjepiva, poznatog kao BCG vakcinacija, koje se provodi u prvim danima djetetova života u rodilištu, govori se već neko vrijeme, a još je 2015. godine Ministarstvo zdravlja u trogodišnjem programu obveznog cijepljenja navelo da “BCG cijepljenje neće nužno ostati u programu cijepljenja za svu novorođenčad cijelo trogodišnje razdoblje te će se eventualne izmjene u primjeni BCG-a definirati provedbenim programima”. Može se očekivati da će u sljedećem trogodišnjem planu cjepivo biti redefinirano i ograničeno na rizične skupine djece.
Prema podacima objavljenima u Smjernicama, od 2008. do 2017. broj novooboljelih se prepolovio, sa 23 na 100.000 stanovnika na 9,2 na 100.000 stanovnika. U konkretnim brojkama, 2008. godine evidentirano je 1016 novooboljelih, a 2017. godine njih 377, što je najmanji broj oboljelih u povijesti epidemiološkog praćenja tuberkuloze u Hrvatskoj Usporedbe radi, sredinom 1950-ih u Hrvatskoj je registrirano oko 20.000 novih slučajeva godišnje. Broj oboljelih kontinuirano se smanjivao do 1991., kad je došlo do stagnacije uslijed ratnih zbivanja, s nešto više od 2000 oboljelih godišnje. Nakon toga bilježi se daljnje smanjivanje.
Kontinuirani pad
No, iako incidencija na nacionalnoj razini iznosi 9,2 na 100.000 stanovnika, ona izrazito varira među županijama. Tako je tijekom 2017., posljednje godine za koju se u Smjernicama iznose detaljni podaci, u Šibensko-kninskoj županiji pojavnost novooboljelih iznosila 3 novooboljela na 100.000 stanovnika, a u Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji čak 20. Pri tom Dubrovačko-neretvanska županija već dulje bilježi vrlo nisku incidenciju, koja je od 2014. godine niža od pet novih slučajeva godišnje na svakih 100.000 stanovnika.
Manje od 10 novooboljelih na 100.000 stanovnika u 2017. godini zabilježeno je u 14 hrvatskih županija. Veću incidenciju od te imale su, uz Vukovarsko-srijemsku i Sisačko-moslavačku županiju, i Zadarska, Varaždinska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Karlovačka županija.