SPAS U ZADNJI ČAS

ŠTO SE DOGAĐA S ORGANIZMOM KAD PRESTANETE PUŠITI? Posljednju cigaretu zapalila sam prije dva mjeseca, a najgore krize dolaze tijekom noći...

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 11.10.2019. u 14:53

 

"Mama, umrijet ćeš od pušenja!" Što je moj sin češće bio zgrožen činjenicom da me vidi kako pušim, ja sam sve manje sebi samoj mogla opravdati konzumaciju duhana. I zato sam prestala, piše Julia Vergin na Deutsche Welle.

Posljednju cigaretu sam popušila prije dva mjeseca. Stručnjak za pitanja ovisnosti Tobias Rüther je oduševljen tim mojim potezom. On je voditelj specijalne ambulante za ovisnike o pušenju u klinici Sveučilišta Ludwiga Maximiliana u Münchenu. "Kad prestanete pušiti, vrlo brzo se u Vašem životu događaju brojne pozitivne stvari."

Jako brzo, jako puno…

Već nakon osam sati organizam se puno bolje opskrbljuje kisikom, objašnjava Rüther. Nakon samo dan-dva mnogi ljudi su rekli da im se „poboljšao" rad osjetila mirisa i okusa. Nakon dva tjedna se znatno popravila i plućna funkcija, što se primijeti posebice prilikom bavljenja sportom. Ali ja sam kao pušačica imala osjećaj da sam u formi kao i sada, nakon prestanka pušenja.

"Može se dogoditi da dobijete češće napadaje kašljanja, nego što je to ranije bio slučaj", kaže Rüther. "Razlog za to su pluća, koja se počinju čistiti." A to „proljetno čišćenje" traje oko mjesec dana, dodaje on: "Nakon jednog mjeseca je osim toga znatno ojačan i Vaš imunološki sustav."

Ukoliko još mjesec dana uspijem apstinirati, onda se mogu radovati i znatno boljem snu, kaže mi Rüther. „Pušači tijekom noći doživljavaju nikotinsku krizu. Zbog toga se doduše ne bude, ali spavaju puno nemirnije. Nakon tri mjeseca san se opet normalizira."

Opasnost od treće cigarete

Prije nego što sam se odlučila za kompletnu apstinenciju, mislila sam da je automatski zdravije reducirati broj cigareta. Ali u tom slučaju ne bih smjela pušiti više od dvije dnevno: već od treće otrovni dim nanosi veliku štetu tijelu. „Kardiovaskularni rizik, znači opasnost moždanog udara ili srčanog infarkta, ne povećava se znatnije bez obzira pušili vi tri ili 20 cigareta", kaže Rüther. Što se tiče raka, stvar je drugačija. Opasnost raste sa svakom pojedinačnom cigaretom.

"Baš je dobro što ste prestali", to mi Rüther stalno ponavlja. Njegova radost je zarazna – jer moje je oduševljenje zbog prestanka konzumacije duhana bilo relativno skromno.

Pritom svaki drugi pušač umire zbog ovisnosti o duhanu. Oko 50 posti njih čak i prije nego što dožive 70. rođendan. „Najkasnije u dobi od 50 godina biste osjetili posljedice pušenja", siguran je stručnjak. I odjednom sam ipak vrlo sretna što sam prestala – prije nego što „raspad" ne postane vidljiv, piše Deutsche Welle.

Visoka kvota „povratnika"

Ali nije to bilo uopće lako. I nisu mi bila potrebna pomoćna sredstva poput nikotinskih flastera, hipnoze ili akupunkture da bih se odrekla cigareta. Činjenica da je bila dovoljna moja čvrsta volja, mogla bi imati veze s time da sam relativno kasno počela pušiti – tek kao 21-godišnjakinja. Još jedan razlog da budete sretni, kaže Rüther.

"Većina pušača počinje s time između 12. i 16. godine života, dok mozak još sazrijeva. Nikotin je ekstremno aktivan neurotransmiter, koji na odlučujući način utječe na razvoj neuronskih veza u mozgu." Posljedica je ovisnost koja traje cijeli život, i koju se teško može svladati samo snagom volje, pojašnjava stručnjak.

Rüther je nekako uspio da se sad osjećam i ponosno i – olakšano. Ali onda mi kaže: „Od 100 pušača koji prestanu pušiti kao Vi, dakle bez pomoći, njih 95 opet počne pušiti u roku od godine dana." Tja…

Pušačka iluzija

Jedan razlog za povratak u pušačke vode mogla bi biti „pušačka iluzija", zločesti psihološki trik nikotina. Psihička ovisnost je jako velika, naglašava Rüther. I zato sam i ja naravno nasjela na tu pušačku iluziju: godinama sam se uvjeravala da me pušenje smiruje, da mi oduzima stres i nudi kratku pauzu.

"U stvarnosti svaka cigareta povećava broj srčanih udara i čini Vas nemirnijim", kaže moj sugovornik. Činjenica da sam imala osjećaj da me pušenje smiruje povezana je jednostavno s time da sam nakon duže pauze bez cigarete imala apstinencijsku krizu i da je moje ovisno tijelo zahtijevalo novi nikotin. „Cigareta Vam dakle uzima nemir koji Vi kao nepušačica uopće ne biste ni osjećali."

Pavlovljev refleks

Prva večer s prijateljima, glazbom i vinom – ali bez cigarete, bila je prilično komična. Nešto mi je nedostajalo i nekako sam se čudno osjećala. Godinama sam se vrlo uspješno navikla na to da je pušenje sastavni dio nekih određenih situacija: uz kavu, uz vino, tijekom pauze.

"Funkcionira kao kod Pavlovljevog psa: dajete psu da nešto pojede i istovremeno zvonite zvoncem. Kad-tad je dovoljno da zazvonite i pas već slini", objašnjava Rüther.

A kod pušača to zvonce zvoni stalno – puši se za opuštanje i kad se netko želi „aktivirati". Kao nagrada nakon obavljenog posla, nakon jela, dok se čeka na autobus ili nakon seksa. I tako dalje. „Cigarete su čvrsto integrirane u svakodnevicu pušača, to je problem".

Želim prestati. Ali kako?

Nije lako prestati. Tobias Rüther zato svoje pacijente najprije umiruje tvrdnjom da je neuspjeh sastavni dio procesa. „Kada mi pacijenti kažu da su već pet puta pokušali prestati s pušenjem, onda ja najprije odajem priznanje tim pokušajima. To daje naslutiti da je ta stvar za njih jako važna."

Nepušenje se može naučiti poput vožnje biciklom, kaže. Padovi su sastavni dio, važno je opet ustati i sjesti na sjedalo. Osim toga je važno signalizirati mozgu da se nešto promijenilo. „Sjednite ujutro na neku drugu stolicu nego inače. Pijte čaj umjesto kave. Biljku na Vašem radnom mjestu stavite na neko drugo mjesto." Tako se može „izigrati" Pavlovljevog psa u glavi pušača.

Intuitivno sam dakle sve napravila kako treba! Umjesto da pomičem namještaj, ja sam iza sebe ostavila svoju svakodnevicu i na par dana otputovala kod najbolje prijateljice. U međuvremenu samo rijetko mislim na pušenje. Možda sam ja jedna od onih 5% koji „prežive" prvu godinu nakon prestanka pušenja?

Ako to i ne bude slučaj, to ne mora biti automatski povratak na staro, kaže Tobias Rüther. "Jedna cigareta je nesmotrenost. Tek od druge je to povratak pušenju", piše Deutsche Welle.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo