Alarmantni podaci o zdravstvenom stanju nacije, pri čemu je Hrvatska druga po smrtnosti od malignih bolesti u EU, gdje 24 posto odraslih prije alkohol svakodnevno, čak 54 posto mladih u dobi 16 godina pilo je alkohol u zadnjih mjesec dana, a 35 posto djece te 60 posto odraslih ima indeks prekomjerne tjelesne težine iznad 25, zahtijevaju odgovornu reakciju društva, piše Novi list.
Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uspjela je dobiti europska sredstva iz Europskog socijalnog fonda za projekt 'Živjeti zdravo' za prevenciju debljine i promicanje zdravog načina života u iznosu većem od 30 milijuna kuna, a vodi je doc. dr. Sanja Musić Milanović, epidemiologinja, supruga bivšeg premijera Zorana Milanovića, koja je prošlog tjedna u Saboru na Odboru za zdravstvo predstavila taj projekt i dobila podršku svih stranaka i političkih boja.
Ona objašnjava kako se svaki pojedinac mora odgovorno boriti za svoje zdravlje:
– Svi moramo sačuvati zdravlje s kojim se rodimo. To je dar, ogromni dar, jer se većina ljudi rađa zdrava, a tijekom života smo često tako neosviješteni i ne bavimo se vlastitim zdravljem. Nitko ne dođe liječniku zdrav i da kaže: evo, osjećam se dobro, idemo učiniti nešto da sačuvam svoje zdravlje, pomognite mi u tome. Javimo se tek kad smo već bolesni. Potiremo ono što nam je priroda dala na dar, život.
– Prva od pet komponenti ovog programa je zdravstveno obrazovanje koje nosi najviše novca i od 30 milijuna u šest godina u tu komponentu ide čak 18 milijuna kuna. Prema kurikulumu, niži razredi osnovne škole imaju tri sata tjelesnog tjedno. Razmišljali smo, stoga, kako kod djece stvoriti svakodnevnu naviku vježbanja i prvi problem na koji smo naišli je manjak dvorana. Od 878 matičnih škola, 120 nema dvoranu, a od 1.035 područnih, dvoranu ih nema čak tisuću! Spomenutim novcem nabavit ćemo poligone za sve škole koje nemaju dvoranu, a želimo promijeniti i prehrambene navike i organizirati školske prehrambene timove. To nije skuplje nego sada, radi se o tome da mudro kombinirate namirnice i da se hrana ne baca.
– Prema rezultatima projekta Svjetske zdravstvene organizacije, utvrđeno je da 35 posto djece u dobi od osam i devet godina u nas ima prekomjernu tjelesnu masu ili problem s debljinom. Pa, pogledajte kako živimo: kod nas se sve obilježava hranom. Hrana je izgubila primarno značenje, odgovor na glad, i poprimila psihološku i socijalnu dimenziju. Ali nije samo hrana problem, nego i sjedenje.
- Mi smo kao klinci znali jesti i mast na kruhu, sjećate se, ali onda bismo s tim u ruci istrčali na igralište. Današnji stil života najčešće znači nekretanje i puno nezdrave hrane, slatkiša, grickalica. Toga kod mene u kući nema. To vam je pitanje dostupnosti: ako je puna ladica čokolade, svi će je jesti. Ali ako je nema, ako treba obući tenisice i otići do dućana, onda te već polako prođe volja. Na primjer, kod mene se ništa ne baca. Ako nečega malo ostane, smota se u tortilju.
- Nije problem ni u jednoj namirnici, ako djetetu napravite pizzu od tijesta koje nije presoljeno i na to stavite i tikvicu, papriku i kukuruz, dijete će u društvu u školi to pojesti.
– Djeca su nekad sama išla do škole, mi kao klinci bi hodali i 20-ak minuta do škole, to je svima bilo normalno. Sad roditelji strpaju djecu u auto i voze ih čak i do škole u kvartu. Već tu nastaje problem, navika nekretanja. Kad tome zbrojimo sjedenje za računalom, evo vam statistike. Tjelesna aktivnost većine ljudi u Hrvatskoj je na granici nepostojećeg - o problemima u društvu govori Sanja Musić Milanović za Novi list.