Svaki četvrti pacijent koji zbog Covida-19 završi na respiratoru ima i akutno zatajenje rada bubrega, što može biti smrtonosno ako se odmah ne počne liječiti, primijećeno je u najnovijim istraživanjima. To, drugim riječima, znači da je tim pacijentima potrebna potpora, odnosno dijaliza za rad bubrega.
U istraživanju američke Nacionalne zaklade za znanost navodi se da troje od devetero pacijenata koji obole od Covida-19 razviju i akutno zatajenje rada bubrega iako je koronavirus poznat kao respiratorna infekcija. Očito je da smrtonosne komplikacije mogu zahvatiti i druge vitalne organe.
“Virus može ući u strukture bubrega zbog njegova utjecaja na koagulaciju krvi, što znači da se krv teško čisti kroz bubrege. To taloženje na kraju izaziva otkazivanje rada bubrega”, kaže dr. Graham Lipkin, predsjednik britanskog The Renal Associationa.
Dodaje da su najviše ugroženi oni pacijenti koji imaju najveći rizik da umru od Covida-19, uključujući one s kroničnim kardiovaskularnim bolestima, visokim krvnim tlakom i dijabetesom te stariji od 65 godina.
Prema znanstvenim teorijama, koronavirus ulazi u stanice vežući se za receptor ACE2 koji pokriva staničnu površinu. Osim u plućima, taj receptor ima visoku ekspresiju i u dijelovima bubrega, što govori o velikoj osjetljivosti tog organa na infekciju. Naime, virus može izravno zaraziti tkivo bubrega i umnožiti se u njemu.
“Zatajenje rada bubrega posljedica je izravne virusne infekcije tog organa”, kaže Paul Palevsky, nefrolog sa Sveučilišta u Pittsburghu, te dodaje da je to i razlika između djelovanja koronavirusa koji izaziva SARS i ovog najnovijeg, odnosno Covida-19.