Pušači mogu lakše odoljeti cigaretama ako udišu miris predmeta koji su im dragi, poput peperminta ili čokolade, pokazala je mala studija, piše Reuters.
Većina odraslih pušača kaže da žele prestati, a veliki broj doista i pokuša. Ali oko polovice pušača koji pokušaju prestati, ponovno krene s pušenjem unutar dva tjedna, kažu istraživači u Časopisu za psihopatologiju.
'Postoji više pristupa koje ljudi isprobaju kad su u procesu prestanka pušenja, a među njima su proizvodi od nikotina (nikotinske žvakaće gume, nikotinski flasteri), medicinski i bihevioralni pristupi kao što su kognitivna bihevioralna terapija i meditacija', kaže u glavnoj studiji Michael Sayette, psihološki istraživač na Sveučilištu u Pittsburghu.
'Prestanak pušenja ostaje jako težak zadatak i novi pristupi, sami ili zajedno s postojećim intervencijama su itekako potrebni.', kaže Sayette.
Ova studija je testirala jedan novi pristup - korištenje pušačevih strasti za određenim ugodnim mirisima - kod 232 pušača koji nisu pokušali prestati i nisu pokušali koristiti proizvode za zamjenu nikotina.
Istraživači su tražili od sudionika da ne puše osam sati prije eksperimenta i tražili su da donesu kutiju omiljenih cigareta i upaljač.
Prilikom dolaska, osobe su prvo pomirisale i ocijenile nekoliko različitih mirisa koje se uobičajeno smatra ugodnim, kao što su miris čokolade, jabuke, peperminta i vanilije ili one neugodne kao što je tvar koja se dobije iz gljive. Sudionici su također udisali miris koji potječe od listova duhana i bezmirisni predmet koji je poslužio kao 'prazan' ili neutralan za usporedbu.
Zatim su istraživači pitali sudionike da upale cigarete i drže ih u ruci, ali da ih ne puše. Nakon 10 sekundi, sudionici su riječima ocijenili svoju potrebu da puše na skali od 1 do 100 prije nego su odustali od cigarete i ugasili je u pepeljari.
Sudionici su onda otvorili posudu koja je sadržavala ili miris kojeg su smatrali najugodnijim, miris duhana ili je u potpunosti bila bez mirisa i pomirisali ga jednom, a onda su opet procjenjivali svoju potrebu da puše svakih 60 sekundi.
Prosječni rezultat potreba za pušenjem odmah nakon paljenja cigarete je bio 82.13. Onda su, neovisno o mirisu kojeg su pomirisali svi sudionici doživjeli smanjenu potrebu da puše nakon udisanja posude, ali prosječni rezultat želja za one koji su udisali ugodne mirise bio je znatno niži. Uz ugodan miris, strast za pušenjem je pala za prosječnih 19,3 posto, s mirisom duhana pala je za 11.7 bodova, a s praznim za 11,2 posto.
'Iako se pet minuta ne čini kao dugo vremena, moglo bi biti dovoljno ponuditi pušačima kritički prozor da promisle što rade i možda napuste situaciju gdje je rizik ponovnog povratka stare navike najveći', kazao je Sayette.
'Iako je prerano da bi se definitivno kazalo kako olfaktorne indicije mogu biti korisne.', kazao je.
'Do koje razine mislim da će ovaj pristup biti učinkovita opcija za pomoć ljudima da puše manje cigareta u stvarnom životu - svakako je vrijedno daljnjih istraživanja', kazala je Dr. Judith Prochaska, istraživačica na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji koja nije bila uključena u studiju.
'Nije jasno mogu li efekti biti ponovljeni van laboratorija (u stvarnosti) i mogu li mirisi zadržati svoj efekt dulje vremena', dodala je Prochaska.
Ponovljeno izlaganje istim ugodnim mirisima može eventualno smanjiti efekt želje za pušenjem, kazao je Timothy Baker, istraživač u medicinskoj školi Sveučilišta Wisconsin koji nije radio na studiji.
'Moglo bi biti vrijedno pokušati navesti pušače koji pokušavaju prestati da pomirišu jak ugodan miris kad imaju poterbu za pušenjem i vidjeti da li im to pomaže, kazao je Baker. U svakom slučaju ne bi trebali primijenjivati ovu taktiku umjesto tretmana za koje znamo da funkcioniraju, piše Reuters.