KONTROLA BOLESTI

Umjesto tlakomjerima, tlak ćemo si mjeriti 'tlakaškim selfijem'

CROPIX

 

Video selfiji za mjerenje krvnog tlaka! Znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu dokazali su istraživanjem na 1328 zdravih osoba da bi snimanjem vlastitog lica pametnim telefonima u buduće mogli mjeriti visinu krvnog tlaka. Naime, studija je pokazala da je točnost mjerenja tlaka tijekom studije bila čak 96 posto, a da se rezultat dobije za manje od dvije minute.

Liječnici su oduševljeni jer drže da bi pacijenti u buduće imali bolju kontrolu svoje bolesti jer bi im ‘tlakaški selfie’ u svako doba otkrivao situaciju i bez uporabe klasičnog tlakomjera. Riječ je o softveru koji radi uz pomoć kamere na pametnom telefonu, a koja bilježi protok krvi po licu.

Video od dvije minute

Prateći intenzitet i kretanje svjetlosti reflektirane iz krvnih žila lica istraživači su koristeći umjetnu inteligenciju, koja računa visinu tlaka, dobili podatke koji su bili u čak 95 posto slučajeva točni.

Naime, koža lica toliko je tanka da kroz nju prolazi svjetlost, a koja se potom odbija od hemoglobina i šalje ‘poruku’. Kamere mobitela dovoljno su osjetljive da mogu pokupiti određenu boju iz reflektirane svjetlosti. Ispitujući gustoću i cirkulaciju krvi po obrazima nosu i čelu, znanstvenici su uspjeli utvrditi koliki je krvni tlak određene osobe.

 

“Na žalost, pacijenti koji imaju visoki tlak nerijetko ne slijede upute liječnika i ne mjere vrijednosti više puta dnevno kako bi se dobio bolji uvid u njegovo kretanje, a onda i krenuli s učinkovitim liječenjem. Video selfie bi mogao biti napredak u kontroli tlaka jer radi se o beskontaktnoj i neinvazivnoj vrlo jednostavnoj metodi mjerenja i praćenja visine tlaka”, rekao je dr. Kang Lee koji je vodio ovu studiju. Za sad je potreban video selfi od dvije minute, ali stručnjaci su uvjereni da bi se to moglo smanjiti na tridesetak sekundi a da se ne izgubi učinkovitost.

Nove studije

Inače, istraživanje je rađeno u kontroliranim uvjetima u studiju s kontroliranim osvjetljenjem, a sad treba vidjeti hoće li rezultati biti isti i u svakodnevnom okruženju pacijenta. Dodatna ispitivanja radit će se i na različitim tipovima kože, jer među prvim sudionicima nisu bili oni s vrlo svjetlom i vrlo tamnom kožom. Kako je krvni tlak najveći rizik za srce i krvne žile, odnosno najčešća kronična nezarazna bolest i rizik za srčani i moždani udar kao i za zatajenje rada srca, bolesti bubrega te demenciju, svaki napredak u dijagnostici i kontroli budi nadu za kvalitetniju kardiovaskularnu skrb.

 “Ako buduće studije potvrde ovaj uzbudljiv rezultat kod pacijenata s visokim tlakom i mjerenjima videokamerom napravljenim u svakodnevnom životu, dobivanje podataka o tlaku klikom na kameru može postati stvarnost”, kaže dr. Ramakrishna Mukkamala sa Sveučilišta Michigan State.

Izdvajamo