POSLJEDICE BOLESTI

Upala pluća izazvana koronom posebno je teška jer zahvaća oba plućna krila

Member of the medical staff wearing their Personal Protective Equipment (PPE)look at the scan of a patient's lungs at the Intensive Care Unit (ICU) hosting the COVID-19 patients at the ASST Papa Giovanni XXIII hospital in Bergamo, on April 3, 2020. - Italy's three-week lockdown to stop the spread of COVID-19 has been extended through at least mid-April and its economy is expected to suffer its biggest peacetime shock since World War II. (Photo by Piero CRUCIATTI / AFP)
AFP

Zasad ne postoji lijek koji bi spriječio upalu pluća, no isprobava se velik broj u nadi da će neka od kombinacija biti djelotvorna

Na Silvestrovo 2019. Kina je izvjestila Svjetsku zdravstvenu organizaciju o nekoliko teških slučajeva upale pluća nepoznatog uzročnika koji su zabilježeni u gradu Wuhanu. Već u prvom tjednu ove godine doznali smo da su te upale pluća uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-2.

U međuvremenu, spoznali smo da se Covid-19, bolest uzrokovana novim koronavirusom, u oko 80 posto slučajeva manifestira blagim simptomima nalik prehladi. No, oko 15 posto ljudi suočit će se s težim oblikom bolesti, što znači da će možda morati dobivati kisik u bolnici, a oko pet posto pacijenata završava na respiratorima.

Četiri kategorije

Prof. John Wilson s Kraljevskog australskog koledža liječnika u Sydneyju kaže da je kod gotovo svih oboljelih s ozbiljnim simptomima prisutna upala pluća. Smatra da se svi oboljeli mogu svrstati u četiri kategorije.

“Najmanje ozbiljni slučajevi su ljudi koji imaju virus, ali nemaju simptome. No, ti ljudi s blažim simptomima i dalje mogu prenijeti virus, ali mnogi toga nisu svjesni”, izjavio je Wilson za Guardian. Druga grupa oboljelih su oni koji imaju simptome nalik prehladi pa im je dovoljno nekoliko dana odmora ili čak prehodaju bolest.

Treća kategorija su oni koji imaju simptome slične gripi poput visoke temperature i glavobolje, a četvrta su skupina pacijenti koji imaju ozbiljne simptome s upalom pluća. Prema spoznajama do kojih se došlo tijekom pandemije, ljudi stariji od 65 godina općenito su pod većim rizikom od upale pluća, baš kao i oni s kroničnim bolestima poput dijabetesa, kardiovaskularni i onkološki pacijenti.

U rizičnu skupinu spadaju i pušači te pretile osobe. Bez obzira na to koliko zdrav život vodimo, rizik od upale pluća povećava se s brojem godina jer naš imunološki sustav slabi pa se tijelo teže bori s infekcijama i bolestima.

Novi koronavirus SARS-CoV-2 najčešće se širi kapljičnim putem. Ako smo blizu zaražene osobe koja zakašlje, virus lako prodire kroz naša usta, nos ili oči. Čestice virusa iz tih kapljica brzo pronalaze put do stražnjeg dijela nosnih kanala i sluznica u stražnjem dijelu grla i tamo započinju svoje djelovanje pripajajući se određenim receptorima u stanicama. Kako se kopije virusa u stanici umnožavaju, počinju izbijati i zaražavati susjedne stanice. Simptomi zaraze obično kreću u stražnjem dijelu grla kao grlobolja i suhi kašalj.

Oslabljen protok

Potom virus postupno puzi niz bronhijalne cijevi, a kad dospije u pluća, izaziva upalu sluznice. Zbog toga može doći do oštećenja alveola, zračnih vrećica koje zbog oštećenja moraju više raditi kako bi obavljale svoju funkciju opskrbe krvi kisikom i uklanjanja ugljičnog dioksida iz krvi izdahom. Oticanje i oslabljeni protok kisika mogu u tim dijelovima pluća uzrokovati nakupljanje tekućine, gnoja i odumrlih stanica, što za posljedicu može imati upalu pluća.

Dr. Shu-Yuan Xiao, profesor patologije na Sveučilištu u Chicagu, u New York Timesu navodi kako se čini da SARS-CoV-2 svoje djelovanje u plućima započinje u njihovim perifernim područjima pa se postupno širi. No, ono što upalu pluća kod Covida-19 čini posebno teškom jest to što zahvaća oba plućna krila. Zbog problema s disanjem neki oboljeli moraju biti spojeni na respirator. U najtežim slučajevima pluća se toliko pune tekućinom pa pomoći ne može ni umjetno disanje i pacijent umire.

Zasad ne postoji lijek koji može spriječiti upalu pluća izazvanu koronom. No, stručnjaci isprobavaju velik broj lijekova u nadi da će neka kombinacija biti djelotvorna. Nadalje, ne postoji ni protokol za liječenje, osim brige o oboljelima koja se pruža na odjelu intenzivne njege, gdje se pacijente spaja na respiratore.

Kliničke slike težih pacijenata slične onima kod SARS-a

Strani stručnjaci koji su se suočili s velikom brojem pacijenata s teškim slučajevima Covida-19, poput talijanskog imunologa Massima Gallija, ističu da su njihove kliničke slike slične onima kod SARS-om (teški akutni respiratorni sindrom). Podsjetimo, SARS, od kojega je smrtnost oko 10 posto, pojavio se 2003. godine, a uzrokovan je srodnim koronavirusom.

Ipak, stručnjaci ističu da tijek razvoja Covida-19 kod pojedinih pacijenata još nije u potpunosti razumljiv. “Neki pacijenti mogu ostati stabilni više od tjedan dana i zatim iznenada razviti upalu pluća”, rekao je za New York Times dr. George Diaz, stručnjak za zarazne bolesti iz Regionalnog medicinskog centra Everett u Providenceu.

 

Izdvajamo