NACIONALNI PROGRAM

USKORO KREĆE PROGRAM ZA RANO OTKRIVANJE TUMORA 'Koristit ćemo umjetnu inteligenciju da rak pluća ulovimo prije nego što metastazira'

iStock

U Hrvatskoj svake godine od ove bolesti umre 2800 ljudi. Cilj ovog programa je da 80 posto oboljelih poživi dulje od 5 godina, što je trenutačno ZF

“Spoznaja da su mi šanse male izaziva popriličnu zebnju. Znam da je to ‘čudo’ u mojim plućima nemoguće uništiti, pa nekako živim, kako se to kaže, dan za danom. Što bude, bit će. Valjda sam se pomirio s tim da plaćam danak vlastitoj ovisnosti. No, teško je. Liječnici čine što mogu, prošao sam nekoliko ciklusa liječenja, ali nisu optimistični...”

Ivan je jedan od 3000 oboljelih od raka pluća u Hrvatskoj s malim šansama da pobijedi bolest. Naime, čak 2800 oboljelih godišnje umire od ove zloćudne bolesti, koja po smrtnosti već dugo drži prvo mjesto. Razlog? Rak pluća u početku ne boli, nema znakova “prepoznatljivosti”, pa se otkriva tek u poodmakloj fazi, s metastazama, kad ni najskuplja ni najnovija terapija nema većeg uspjeha. Razlog je to što je Hrvatska u posljednjih desetak godina zbog raka pluća izgubila 28.000 osoba ili jedan manji grad.

Broj pušača

Čak ni najnovija imunološka terapija ne može bitnije promijeniti ovaj negativni hrvatski trend neučinkovitosti u borbi protiv raka pluća jer se broj pušača u Hrvatskoj ne smanjuje, a bolest se u pravilu otkriva prekasno za uspješno liječenje. Tek desetak posto pacijenta uspije živjeti dulje od pet godina.

Oni koji svaki dan doslovno “gledaju u smrt svojih pacijenata”, liječnici, odlučili su promijeniti ove negativne trendove Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka pluća, koji bi uskoro trebao zaživjeti, odnosno probirom koji će se provoditi za ugrožene skupine građana CT uređajima koji zrače minimalno.

- Cilj je ‘uloviti’ zloćudnu bolest prije metastaza, što znači da bi barem 80 posto oboljelih preživjelo dulje od pet godina, što je iz trenutne perspektive science fiction - kaže predstojnik Klinike za pulmologiju KBC-a Zagreb i voditelje ovog nacionalnog programa, akademik Miroslav Samaržija.

Najavljuje početak provedbe za polovicu siječnja, dokad bi se trebali završiti svi potrebni “prateći sadržaji”, uključujući i posebnu aplikaciju u zdravstvenom sustavu CEZIH, preko kojeg će liječnici primarne zdravstvene zaštite prijavljivati svoje pacijente za probir, a radiolozi vraćati nalaze. Akademik Samaržija smatra da bi u konačnici godišnje u probiru bilo oko 10.000 osoba te da bi se kod 1 posto njih otkrio karcinom pluća manji i od 10 milimetara. Ciljana skupina su pušači u dobi od 50 do 75 godina ili oni u toj dobi koji su prestali pušiti prije petnaestak godina.

- Kandidati su, dakle, svi koji su godišnje  pušili tridesetak i više kutija cigareta - objašnjava akademik Samaržija, nezadovoljan činjenicom da u Hrvatskoj i dalje puši više od 30 posto odraslih, odnosno što se nije više učinilo u smanjenju broja pušača jer upravo oni čine 90 posto svih oboljelih. Dio nacionalnog programa je i edukacija građana o štetnosti pušenja, što će uključivati i škole nepušenja.

 

 

Mali tumori

Ističe da, na žalost, oni koji se kod nas liječe od raka pluća, dolaze s uznapredovalom bolešću, otkrivenom kad je veličina tumora veća od dva, pa i od deset centimetara, i to najčešće s metastazama. Njihovo je preživljavanje u 80 posto slučajeva godinu do dvije unatoč liječenju. Probirom bi se otkrivali mali tumori koji su operabilni, a time i uspješno liječeni operacijama.

- Takav kirurški zahvat mogao bi biti vrlo poštedan. Odstranio bi se samo tumor i mali dio pluća, što osigurava i njihovu bolju funkciju. Pacijent se poslije operacije samo prati, pa ako se pojavi novi tumor, ponovo se učini zahvat. Poanta ovog ‘slikanja’ niskodozažnim CT uređajima upravo je to da se odmah vide male promjene, i to ne samo njihov promjer, nego ćemo dodati i poseban tzv. voluminozni program ili volumetar, koji će vrlo precizno izmjeriti volumen tumora, odnosno dati trodimenzionalnu sliku.

Osim toga, u očitanju nalaza koristit ćemo i umjetnu inteligenciju da pročita ono što bi ljudskom oku eventualno promaknulo i za što bi uobičajenim načinom čitanja nalaza trebalo puno vremena. Naime, nalaz dobiven CT-om moći će se kompjutorski danonoćno čitati, pa će se dodatni nalazi o promjenama dobiti u relativno kratkom roku - objašnjava akademik Samaržija. Taj sofisticirani dio protokola neće biti u svim centrima, nego u njih pet ili šest, a prvi će uskoro stići na Jordanovac.

Naravno, glavni je cilj programa spašavanje života, a da je to jedini pravi put za smanjenje umrlih od raka pluća u Hrvatskoj govore i financijski pokazatelji. Naime, pregled CT-om u probiru koštat će 400 kuna. Uspije li se doći u kratkom roku do barem 5000 pregledanih, to bi godišnje stajalo oko dva milijuna kuna. Vjerojatno će 15 posto od tog broja trebati i dodatno snimanje šest mjeseci kasnije, što će koštati još oko 300.000 kuna. Jedan posto ili pedesetak “probranih” kod kojih se dijagnosticira tumor trebat će operaciju, koja košta oko 20.000 kuna. Ukupni trošak za tih 50 pacijenata bio bi oko 1,2 milijuna kuna.

Većina bi već drugi dan nakon operacije, ako je učinjena endoskopski, mogla na kućno liječenje uz “nešto antibiotika”. Za usporedbu, terapija 50 onih koji se danas liječe od raka pluća godišnje košta deset puta više, a u to nije uključena još bitno skuplja imunoterapija. No, najgore je to što 90 posto njih neće živjeti dulje od godinu dana, a “uhvaćeni” probirom u istom postotku bit će ne zaliječeni, nego izliječeni, kažu liječnici.

Rezultati probira

Akademik Samaržija ističe da probir zahtijeva primjenu istog algoritma (ELCAP) u svim centrima i zato se proteklih mjeseci provodila edukacija radiologa koji već imaju iskustvo s dijagnostikom raka pluća. Svih tridesetak radiologa koji će raditi u tim centrima dobit će certifikat za provođenje nacionalnog programa probira kako bi se mogla provoditi i evaluacija.

Svakih nekoliko mjeseci radit će se izvješće o provedbi programa i rezultatima probira. Osim toga, ovi niskodozažni CT uređaji, koji zrače u razini jednog milisiverta ili 8 do 10 puta manje od uobičajenog snimanja CT uređajima, moći će dijagnosticirati osim raka pluća i KOPB-a (kronična opstruktivna bolest pluća) i male promjene na štitnjači, na koronarnim krvnim žilama i jetri, pa će korist od ovog probira zapravo biti višestruka.

No, da bi posljedice pušenja bile što manje nužno je i “uplitanje” države višim cijenama cigareta, a prije svega zabranom pušenja u kafićima, što je u zemljama Europske unije dalo značajan doprinos zdravlju.

Zasad s političke strane o tome u Hrvatskoj vlada muk, pa ne čudi da i dalje držimo čvrsto drugo mjesto po smrtnosti od raka u EU.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo