VELIKI VODIČ KROZ ŠTETNU KOZMETIKU Jedna od najuglednijih naših stručnjakinja napravila veliku analizu i otkrila koji su proizvodi štetni za zdravlje

Francuska udruga UFC-Que Choisir, koja slovi za jednog od najprestižnijih europskih predstavnika svoje branše, objavila je ažuriranu listu kozmetičkih proizvoda u kojima se mogu naći sastojci štetni za ljudsko zdravlje.

Na popisu se nalazi više od 1000 proizvoda bez kojih bi svakodnevna higijena prosječnog čovjeka bila nezamisliva; dezodoransi, parfemi, gelovi za tuširanje, paste za zube, kreme za lice i tijelo, proizvodi za bebe, ali i dekorativna kozmetika, poput maskara, ruževa i lakova za nokte.

Na francuskoj listi našli su se proizvodi brojnih brendova, čije je proizvode moguće kupiti i na našim policama, odnosno riječ je o kozmetici koju svakodnevno koristimo.

Kancerogeni formaldehid

Neki od sastojaka koji su pronađeni u proizvodima, a smatraju se izrazito nepovoljnima, primjerice BHA, BHT, ciklometikon, fenoksietanol, propilparaben, aluminij lauril sulfat i triklosan, koji mogu imati cijeli niz posljedica, najčešće u vidu alergijskih reakcija, iritacija kože, ali neki i u vidu hormonskih poremećaja, konvulzija, povećanja opasnosti od obolijevanja od raka te povećanja mogućnosti pobačaja kod trudnica.

O tome koliko su ti sastojci zapravo štetni i zašto ih je dobro izbjegavati porazgovarali smo s Anitom Galić, magistricom farmacije i menadžmenta u zdravstvu i predsjednicom Sekcije za dermatofarmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva. Ona je za Jutarnji analizirala “crnu listu” štetnih sastojaka iz kozmetičkih preparata.

- Unatoč njihovoj sveprisutnosti i praktičnoj korisnosti u suvremenoj kozmetologiji, o nekim sastojcima, primjerice parabenima, već se dulje raspravlja na svjetskoj razini zbog njihova mogućeg rizika na reproduktivno zdravlje, ali i druge organske sustave. Određeni broj toksikoloških preglednih radova upućuje na njihov rizik u razvoju karcinoma dojke, uz sugestiju kako je prisutnost parabena u organizmu povezana s primjenom kozmetike za njegu tijela - navodi farmaceutkinja Galić.

Slično je i s formaldehidom, koji je američka vlada navela kao dokazano kancerogen. Formaldehid se nalazi u brojnim proizvodima za dugotrajno, profesionalno ravnanje kose u frizerskim salonima, tzv. brazilsko feniranje (Brazilian blowout). Nažalost, naši ljudi i dalje previše vjeruju industriji i misle da ono što se nalazi na policama trgovina ne može sadržavati ništa štetno , upozorava Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača.

- Kod nas ljudi razmišljaju na način da nisu preventivno osviješteni, a prijavljuju nepravilnosti isključivo kad dođe do nekih većih problema. Potrošači zapravo ne znaju što kupuju jer ne mogu do kraja razumjeti deklaraciju i ne znaju što pojedine oznake uopće znače - naglašava Vujović.

I dok se već koliko-toliko razvila svijest o tome što jedu, o odjeći i dječjim igračkama, kuhinjskim aparatima i posuđu, ljudi još ne razmišljaju previše o proizvodima koje koriste za njegu kose, kože lica i tijela. Unatoč upozorenju francuske udruge potrošača i njihovoj listi proizvoda, o kojoj detaljnije možete pročitati na linku https://www.quechoisir.org/comparatif-ingredients-indesirables-n941/, naša sugovornica smatra da nema nikakvog razloga za paniku.

- U kozmetičkim se proizvodima ponekad mogu naći štetni sastojci, ali oni imaju svoju funkciju i dolaze u zanemarivim postocima. Europska regulativa vrlo je stroga i na tržištu se ne mogu naći proizvodi koji su potencijalno opasni. Isto tako, svaki proizvod koji se stavlja na naše police mora proći kontrolu zdravstvene ispravnosti u Hrvatskoj, gdje se analiziraju sastav proizvoda, njegov pH te mikrobiološka čistoća. Konkretno, ako govorimo o kozmetici, sve što je na našim policama sigurno je i neškodljivo za svakodnevnu primjenu, bez obzira na to govorimo li o potencijalnim kratkoročnim ili dugoročnim posljedicama - objašnjava nam Galić.

Trudnice i djeca

Također navodi kako se reakcije na proizvodima često događaju najčešće zbog neprimjerenog načina upotrebe. - Nužno je pročitati upute za upotrebu koje se nalaze na proizvodu. Važno je radi li se, primjerice, o maski za lice koja je u gelu ili “leave it on” obliku, o raspršivaču ili kremi. S nekim proizvodima se mora paziti da ne dođu u kontakt sa sluznicom, dok se kod nekih treba obratiti pažnja na to koja je predviđena dužina upotrebe - naglašava naša sugovornica. Posebno se moraju brinuti osobe koje se nalaze u specifičnim zdravstvenim stanjima, kao što je trudnoća.

- Primjerice, kreme protiv bora u sebi sadrže retinoide i s obzirom na visoku koncentraciju predviđene su za korištenje isključivo na licu. Hipotetski govoreći, da trudnica uzme takvu kremu i aplicira je na cijelo tijelo, mogle bi postojati određene posljedice za plod. Vrlo je važno da i sami proizvođači kozmetičkih proizvoda, kao i institucije predviđene za to, kao što je kod nas, primjerice, odjel posvećen sigurnosti kozmetike nastao u sklopu Agencije za lijekove i medicinske proizvode, upućuju kupca na to kako pravilo koristiti proizvod - kaže Galić.

Štetni sastojci koji dolaze u kozmetici najčešće se u proizvodu nalaze kako bi ga na određeni način zaštitili, omekšali ili ga na neki drugi način učinili prihvatljivijim za korištenje. Tako je funkcija parabena konzerviranje i sprječavanje proizvoda od kvarenja. - Osobno bih svima prije preporučila kupnju kreme s parabenom u ljekarni nego neku s placa za koju se tvrdi da je u potpunosti prirodna, a na njoj nije prikazan sastav - objašnjava Galić te dodaje da je predrasuda da ono što je prirodno ne može biti štetno također jedna od velikih zabluda.

- Eterična ulja, propolis i gospina trava mogu biti jako štetni. Budući da nam je već počela sezona sunčanja, mnogi se odlučuju mazati raznim pripravcima koji sadržavaju gospinu travu, a na koži u kombinaciji sa suncem onda nastaje ireverzibilna hiperpigmentacija, koje potencijalno može trajno ostaviti oštećenja na koži - napominje Galić.

Slaba edukacija potrošača

Pa što je onda glavni problem pri nerazumijevanju oko sastava kozmetičkih proizvoda? - Loša proaktivnost sustava i slaba edukacija potrošača. Isto tako, nije dobro što potrošači prijavljuju nuspojave na određene proizvode isključivo u ekstremnim slučajevima, zbog čega tvrtke nemaju povratnu informaciju na temelju koje bi mogle prilagođavati svoj proizvod ili upozorenja o tome koje ga skupine ljudi trebaju izbjegavati - kaže Galić.

Što se tiče samih etiketa, često na proizvodima koji imaju istaknute sastojke vidimo njihove kratice. Stavljanjem kratica proizvođač ispuni svoju zakonsku obavezu, ali potrošaču to i dalje ništa ne znači. Zbog toga se naše udruge za zaštitu potrošača bore za jasnije deklaracije i povećane fontove, koje bi apsolutno svakome bile razumljive. Na pojedinim proizvodima problem je i u tome što nema istaknutog sastava i uputstava za upotrebu na hrvatskom jeziku.

- Kupac u takvom slučaju može od trgovca zatražiti deklaraciju na svojem jeziku, a u slučaju da je ne dobije, može trgovinu prijaviti tržišnoj inspekciji - objašnjava Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača, i potrošačima poručuje: “Deklaracija je alfa i omega svakog proizvoda. Čitajte je!”