Američka liječnička udruga (ACP) upravo je predložila da bi liječnici trebali pacijentima s dijabetesom tipa 2 postavljati manje rigorozne ciljeve u kontroli šećera u krvi.
Očekivano, s tim se ne slažu oni koji liječe dijabetičare, ali to nije spriječilo American College of Physicians (ACP) da revidira smjernice za liječenje šećerne bolesti, što je i objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine, ističući da A1C odnosno glikirani hemoglobin može biti između 7 i 8 posto, odnosno da ne mora biti 7 i manje posto.
“Postoje štete povezane s preagresivnom terapijom i neprimjerenim tretmanom fokusiranim na A1C ciljevima”, rekao je Jack Ende, predsjednik ACP-a, udruženja koje predstavlja američke interniste koji drže da je nužna promjena u smjernicama.
Intenzivna terapija
“Za pacijente koji su već postigli nižu razinu A1C hemoglobina treba razmotriti manje intenzivnu terapiju, odnosno da im se smanji količina lijekova, a neki i ukinu”, objašnjava Ende. Naime, neke su studije pokazale da su pacijenti kod kojih se inzistiralo na agresivnom snižavanju šećera u krvi imali čak nešto veći rizik od prijevremene smrti, a nerijetko dolazi do preniske razine šećera u krvi, odnosno hipoglikemije.
Iskustva pacijenta su različita, ali neki od njih naglašavaju da su oftalmolozi ti koji nerijetko inzistiraju na niskom A1C hemoglobinu kako ne bi dobili retinopatiju, čestu komplikaciju kod dijabetesa.
“Povišeni šećer u krvi može biti opasnost za vid, odnosno štetan je za stražnji dio oka, ali i za bubrege i periferne živce, osobito u nogama”, kaže George Grünberger, donedavni predsjednik Američke udruge endokrinologa. Također smatra da ova preporuka o manje agresivnoj terapiji nije prihvatljiva.
“Od 2008. godine smatra se da glikirani hemoglobin ne treba biti striktno manji od 7 posto. Naime, studije su pokazale da je preniska razina glikiranog hemoglobina može biti povezana s iznenadnom smrtnošću, što je vjerojatno posljedica učestale hipoglikemije”, kaže doc. dr. Dario Rahelić, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KB-a Dubrava.
Novi lijekovi
Ističe također da liječenje dijabetičara mora biti individualizirano, što znači da niski glikirani hemoglobin neće uvijek biti nužan.
“Cilj je postići što bolju regulaciju šećera u krvi, ali bez hipoglikemije i bez porasta težine, što je, istina, teško. No, sigurno je da primjerice kod nekog starijeg pacijenta koji ima dobro reguliran šećer ne treba inzistirati da glikirani hemoglobin bude po svaku cijenu jako nizak, nego može biti i 8”, objašnjava doc. dr. Rahelić. Dodaje da u tome pomažu i novi lijekovi.
“Terapiju za svakog pacijenta treba odrediti liječnik na temelju niza parametara”, zaključuje doc. dr. Rahelić.
Iskusni hrvatski dijabetolog prof.dr. Željko Metelko drži da bi kriteriji u regulaciji šećera u krvi trebali ostati isti. “No, to ne znači da mora apsolutno vrijediti za sve pacijente primjerice za one kod kojih je vidljivo da su ugroženi čestim hipoglikemijama osobito kod starijih pacijenta. Danas kad se sve iviše primjenjuju senzori za kontinuitano mjerenje glukoze što smanjuje opasnost od hipoglikemija ne bi bilo dobro stvarati sustav koji se temelji na namjernom stimuliranju nastajanja kasnih dijabetičkih komplikacija”, smatra prof.dr. Metelko.