Čak 20 posto ukupnog broja dana provedenih na bolovanju povezano je sa zimskim bolestima, gripom i drugim respiratornim oboljenjima. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, od ukupnog broja umrlih godišnje čak 17 posto otpada na uzročnike vezane uz respiratorne infekcije, bilo virusne ili bakterijske.
Ugrožene grupe
Iako najveće komplikacije izaziva gripa, trenutno Hrvatskom cirkulira stotinjak različitih virusa. Virusolog iz Nacionalnog centra za influencu Vladimir Draženović kaže kako tu ubrajamo više tipova gripe, pedesetak različitih vrsta adenoviroza, corona viroza...
Osam tjedana gripe
- Što se tiče gripe, već smo punih osam tjedana u vrlo visokom intenzitetu ili vrhuncu. Od prošlog tjedna vidi se lagani pad, a do sada imamo 47 tisuća prijavljenih slučajeva gripe.
Ta brojka sigurno će do kraja sezone rasti do 60 tisuća - kaže Draženović i dodaje da to nije stvarna brojka jer veći dio nije prijavljen. Stoga bi se realan broj oboljelih mogao kretati između 120 i 150 tisuća.
Osim gripe, tu su i drugi virusi. Iako se, realno, sve dobne skupine mogu zaraziti, najviše se razbolijevaju djeca.
- Respiratorna oboljenja najčešći su uzročnik bolesti kod djece i ona se u prosjeku razbole pet do osam puta godišnje, a 80 posto njih virusne su infekcije. Liječe se simptomatski, a najvažnije je održavati prohodnost nosa jer u protivnom često dolazi do upala srednjeg uha. Iz nosa ide ‘cijev’, tzv. Eustahijeva tuba, kroz koju se uho ventilira, a ako nos nije prohodan, onda se ono ne ventilira i mikroorganizmi koji su tu inače množe se i postaju patogeni - kaže Draženović.
Pranje ruku
Kod djece, i to uglavnom vrtićke i onih koji pohađaju niže razrede osnovne škole, često se uočavaju dualne i trijalne infekcije. Naime, kako ne znaju pravilno prati ruke, a uvijek su u skupinama, te viruse dijele, tako da se često u isto vrijeme dokaže, primjerice, virus gripe i respiratorno-sincicijski virus, a kod djece slabijeg imuniteta može izazvati komplikacije kada boluju od nekoliko različitih virusa odjednom.
Respiratorni trakt je glavna meta gotovo svih zimskih virusa
Gripa
Uzrokuje ju virus influence. Započinje naglo uz visoku temperaturu i bolove u cijelom tijelu. Traje sedam do deset dana i važno ju je preležati.
Respiratorno-sincicijski virusi
Najčešći su kod djece. Riječ je o respiratornom virusu koji izaziva bronhilitise i upale gornjeg respiratornog trakta, a može izazvati i upalu pluća. Može izazvati povišenu temperaturu, ali i ne mora.
Virusi parainfluence
Nazvani su tako jer se u vrijeme kada su uočeni, s obzirom na to da nalikuju na gripu, nije znalo da nemaju veze s tim virusom. Postoje četiri tipa, a najčešće cirkulira tip 3. Za te je viruse karakteristično da se ne mijenjaju kao virus gripe i uvijek su isti. Klinička slika slična je gripi, ali s nižom temperaturom, uglavnom bez komplikacija i kraćeg trajanja.
Adenovirusi
Izazivaju respiratorne tegobe. Mogu biti praćeni temperaturom, grloboljom i bronhitisom. Klinička slika također je slična gripi, ali s manje komplikacija. Temperatura može potrajati i do deset dana.
Pneumovirusi
Karakteristični su po tome što se često spuštaju u donji respiratorni trakt, pa izazivaju upale pluća.
Crijevne viroze
Cirkuliraju i zimi, ali su rijetke. Uglavnom se pojavljuju u proljeće i ljeto, a zimi su proljev i povraćanje najčešće izazvani nekom drugom bolesti kao što je gripa.
Corona virusi
Uglavnom pogađaju starije; respiratorni virusi. Poput ostalih viroza tog tipa, izazivaju respiratornu kliničku sliku. Mogu izazvati teške atipične upale pluća.
Bakterijski uzročnici
Virusne bolesti, ako se ne odmiruju i ne izliječe, često se zakompliciraju bakterijskim uzročnicima. Tako je zimi čest streptokok često izaziva upalu pluća.