DR. MAJA ROJE NOVAK

Zagrebačka neurologinja: 'Pincetom uzmem živu pčelu, prinesem je pacijentu na problematično područje... Ona iz zatka ispušta žalac, ubada refleksno'

CROPIX

Otrov je dobar i u postupku liječenja reumatskih bolesti, osteoartritisa, čak i borelioze

Zagrebačka neurologinja dr. Maja Roje Novak primjenjuje pčelinji otrov, tj. ubode pčela; bavi se integralnom medicinom koja u liječenju kombinira razne, klasične i prirodne metode.

“Logika integralne medicine jest da istovremenom primjenom raznih terapijskih metoda razvije sinergiju u terapijskom potencijalu”, kaže liječnica koja kombinira metode koje se koriste u klasičnoj neurologiji, lijekove te metode komplementarne medicine poput akupunkture, homeopatije, magnetske terapije, nutricione terapije i api terapije.

U api terapiji koristi pčelinji otrov, propolis, matičnu mliječ i cvjetni prah.

“Svaki problem koji nam se dogodi u životu, pa tako i medicinski, neka bolest, ima u sebi više komponenti. Najlakše ga je eliminirati ako djelujemo na više stvari zbog koji je nastao, umjesto da liječimo samo jednu komponentu tog problema”, govori prinoseći dugom pincetom pčelu tijelu pacijentice.

Supstanca melitin

“Ovo je tradicionalna metoda, proizašla iz činjenice da su osobe koje se bave pčelarenjem, kad je riječ o reumatskim oboljenjima, boljeg zdravlja jer su često u kontaktu s pčelama pa se nerijetko dogodi da ih one i ubodu. Danas pčelinji otrov koriste u komplementarnom liječenju osteoartritisa, reumatskih bolesti, multiple skleroze, a ponekad čak i kod malignih oboljenja, borelioze”, nabraja dr. Roje Novak koja pčelinjim otrovom tretira pacijente u Centru za komplementarnu medicinu.

Pčelinji otrov dobro je znan, primjerice, među pacijentima u Rusiji, jer Rusija je tradicionalno bila jako otvorena prema alternativi još za vrijeme Sovjetskog Saveza. Na području cijele bivše Jugoslavije, koliko joj je poznato, njime liječe još samo dvoje kolega liječnika, jedan u Bjelovaru, drugi u Makedoniji.

Što je u pčelinjem otrovu? “Sastoji od mješavine 20-ak polipeptida, odnosno bjelančevina. Pedeset posto te smjese otpada na supstancu zvanu melitin koja ima protuupalna djelovanja. Tridesetak godina se bavim ovim i mogu reći iz iskustva da je kao pomoćno sredstvo u terapiji jako dobar kod nekih neuroloških i reumatskih oboljenja. No, to nije bezopasna terapija, može izazvati alergiju.

Ne bih nikome preporučila da ide u to bez liječničkog nadzora, jer posljedice mogu biti ozbiljne. Deset posto mojih pacijenata ima alergijske reakcije. Ljudi, ako su alergični, reagiraju u nekih dvadesetak minuta nakon što su primili otrov. Uglavnom su to anafilaktičke reakcije. Baš zato pored sebe treba imati liječnika”, kaže pa dodaje: “Ima danas ljudi koji u to idu a da nemaju medicinsko obrazovanje, recimo pčelari ili ljudi raznih drugih struka koji su možda i sami bolesni pa istražuju, googlaju, traže si pomoć i onda se sami liječe putem raznih metoda, pa tako i ovom”, kaže.

Nuspojave

“No, za razliku od uzimanja ljekovitog bilja gdje ne može biti tako ozbiljnih nuspojava, pčelinji otrov nije za samoprimjenu. U Rusiji imaju institute gdje rade apiterapiju, u Americi je rade pri klinikama.”

Spominje kolege liječnike koji terapiju pčelinjim otrovom rade zajedno s terapijom pijavicama i terapijom crvima, pri nekim kirurškim stanjima. Crvi se stavljaju na kronične rane ne bi li eliminirali mrtvo tkivo, a pijavice se koriste kad čovjek ima zastoj venske cirkulacije. Primjerice, kad se prišije amputirani prst.

Dr. Roje Novak radi sa živim pčelama.

“Držim da je svježi otrov bolji. Onaj unaprijed pripravljeni skupljaju na način da pčele ostavljaju svoj otrov za procesa električne stimulacije njihovih tijela, pa se taj sasušeni prah grebe sa stakala i od njega se radi otopina.”

Pčele nabavlja od domaćih pčelara.

“Imam nekoliko pacijenata koje već desetak godina tretiram apiterapijom i nekim drugim prirodnim metodama i ti ljudi uspijevaju održavati svoje zdravlje, unatoč teškim dijagnozama poput multiple skleroze, mijelitisa, upalne polineuropatije, osteoartritisa…”

Alergijske reakcije

Pčelinjem se ubodu ne izlaže čovjek na prazan želudac, a i prije njega popije dvije tablete protiv alergije. U pripremi, kaže dr. Roje Novak, uvijek ima i antišok terapiju.

Razvije li pacijent alergijsku reakciju na ubod pčele, kaže, kod njega koristi homeopatski pčelinji otrov. “Jer, homeopatski pripravci su svi razrijeđeni.”

Pčelu stavlja na tijelo pacijenta, na ono područje gdje zaključi da čovjek treba pomoć ubodom. Zdrava pčela iz zatka automatski ispušta žalac, ubada refleksno.

“Recimo, pacijentu oboljelom od multiple skleroze ako ima grč pčelu stavljam iznad mišića u kojem ga muči grč. Ako je on u natkoljenici, onda otrov apliciram na kožu natkoljenice.”

Ističe da istovremeno primjenjuje i elektroakupunkturu te moksibustiju, tradicionalnu kinesku metoda zagrijavanja akupunkturnih točaka na tijelu, sve u cilju opuštanja zgrčena mišića. “Uvijek primjenjujem više komplementarnih medicinskih postupaka. Imam dobre rezultate, ali nisu oni posljedica samo pčelinjeg otrova, uvijek je to kombinacija raznih metoda”, kaže dr. Roje Novak.

“Imam dobre rezultate liječenja neurološkog invaliditeta”, nastavlja neurologinja, “ljudi koji su teško hodali danas hodaju samostalno i dobro, uglavnom se radi o upalnim bolestima nervnog sustava. Inicijalno radim 30 tretmana, a nakon toga slijedi održavanje, jednom tjedno ili jednom mjesečno, što dulje terapija traje, što je dulji period održavanja dobrog kliničkog stanja, to je dugoročno prognoza bolja. Za neki dobar rezultat rekla bih da se pčelinji otrov mora povremeno koristiti najmanje dvije godine. Pretpostavlja se da on djeluje i protiv virusa. Može potaknuti i neuroregeneraciju, obnavljanje živaca.”

Dolaze joj i pacijenti iz inozemstva, tretirala je ljude iz Norveške, Njemačke, Slovenije, Austrije, Srbije...

Okretanje alternativi

Kći zagrebačkog kirurga, u međuvremenu i majka jednog zagrebačkog kirurga, kako se ona, kao mlada neurologinja, okrenula alternativnoj medicini? “Oslanjajući se samo na klasičnu medicinu nisam mogla dovoljno pomoći ljudima, bila sam silno frustrirana, znala sam da moram moći dati više od sebe. Klinička terapija je prilično ograničavajuća, pa ako je kombinirate s nekim drugim metodama, učinci su bitno bolji”, kaže dr. Maja Roje Novak, koja je inače članica uređivačkog odbora časopisa Clinical Neurology and Neuroscience.

“Velika je satisfakcija kad čovjeku uspijete pomoći, poboljšati mu zdravlje”, kaže. “No, klinička medicina je zapravo tek otklanjanje nekih kvarova na ljudskom organizmu, ali ako hoćete biti dobar majstor, morate znati rukovati s više alata, jer što imaš više alata, to možeš bolje otklanjati kvarove…”

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo