Ona je navršila tridesetu. Mlada je i zdrava. Još nije pronašla partnera kojeg vidi kao budućeg oca svoje djece. Želi napredovati na poslu, ali ne želi izgubiti mogućnost da se ostvari kao majka. Uz to, jasno joj je da s godinama njezine šanse za ostvarivanjem trudnoće i rođenjem djeteta bitno opadaju.
Ona je klasičan primjer žene koja će se prijaviti u kliniku koja se bavi izvantjelesnom oplodnjom, pa i zamrzavanjem jajnih stanica, kako bi kasnije, kada pronađe partnera ili kada se ostvari u karijeri, mogla roditi.
Na očuvanje vlastite plodnosti u Hrvatskoj se do sada odlučilo oko 20 žena. One su zamrznule svoje jajne stanice kako bi za pet ili deset godina bile majke.
Zašto to rade?
Poslije četrdesete godine života žene gotovo 80 posto jajnih stanica je kromosomski neadekvatno. Trećina žena u Hrvatskoj prvo dijete rađa nakon tridesete, a idealno je doba za rađanje oko 25. godine života.
Zakon od 2012. godine
Ovo su činjenice, a isto tako je činjenica da su se životni uvjeti i svjetonazor promijenili, ali ne i fiziologija žene. Naime, svaka žena s rođenjem ima zadani broj jajnih stanica i, za razliku od muškaraca, njime je ograničena u pitanju reprodukcije.
Najkvalitetnije jajne stanice, kromosomski kompetentne koje daju najveću šansu za trudnoću i rađanje zdravog djeteta u dobi su od 20 do 25. Poslije 32. godine plodnost opada, a nakon 38. mogućnost zdrave trudnoće brže opada.
Upravo zato žene diljem svijeta sve više posežu za metodom zamrzavanja svojih jajnih stanica dok su u mlađoj životnoj dobi.
U Hrvatskoj je riječ o novom trendu.
Iako je zamrzavanje jajnih stanica kod zdravih žena zakonskom regulativom dopušteno još 2012. godine, to se počelo raditi unatrag godinu dana. Razlog tome je što je, bez obzira na zakonsku regulativu, tehnologija zamrzavanja znatno napredovala.
To je samo jedan od razloga zašto je tek sada oko 20 žena zamrznulo stanice kako bi se u nekom povoljnijem životnom trenutku ostvarile kao majke.
- Kod nas je to, nažalost, još na razini atrakcije i nerazjašnjivog ekskluziviteta. Međutim, to bi trebala biti rutina jer ponašanje žena u Hrvatskoj je isto kao u Americi, a to znači da se rađanje odgađa za godine koje nisu primjerene optimalnoj plodnosti - kaže prof. dr. sc Velimir Šimunić, jedan od vodećih stručnjaka u Hrvatskoj na području humane reprodukcije.
Porast neplodnosti u razvijenim zemljama u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, nedvojben je, a danas je više od 17 posto parova neplodno.
Odgoda rađanja
Jedan od glavnih razloga za neplodnost ili umanjenu plodnost te vrlo mali indeks fertiliteta kakav je i u Hrvatskoj jest činjenica da žena odgađa rađanje.
- Odavno je poznato da je fiziologija žene takva da su najbolje godine za rađanje oko 25. Kako godine prolaze, opada plodnost žene jer se ona rađa s gotovim brojem stanica i znanost još nije uspjela toliko unaprijediti postupke da se iz matičnih stanica stvore nove jajne stanice - kaže Šimunić. Objašnjava kako neprestanim ciklusima žena troši najbolje jajne stanice i ona s 38 ili 40 godina ima vrlo malo jajnih stanica koje su kromosomski normalne.
- To ide tako daleko da je nakon 41. godine života 80 posto svih jajnih stanica koje su ostale su kromosomski nekompetentno. Takav je danas svjetonazor da se trećina svih prvih porođaja događa nakon 30. godine - kaže Šimunić.
Smatra kako su socioekonomski uvjeti kao takvi razlog da se, tek nakon što se osiguraju temeljni životni uvjeti i egzistencija žene u Hrvatskoj i svijetu, s 32 godine počne razmišljati o braku, obitelji i djeci.
Time su već ušle u period života koji nije najpovoljniji za jajne stanice. U četvrtoj dekadi života žene može se pojaviti niz bolesti koje oštećuju reprodukcijske organe i dodatno umanjuju plodnost žene.
- Događa se i to da se neplodnost prekasno otkriva i početak liječenja kasni i kreće se u prosjeku tek s 34 godine, kada su već manje plodne. Zato je danas jedina ili glavna metoda izvantjelesna oplodnja - napominje Šimunić.
Ove činjenice navele su na stvaranje nove metodologije koja nije više ekskluzivna samo za Ameriku, nego je dostupna u cijelom svijetu. A riječ je o zamrzavanju jajnih stanica dok su još mlade i kvalitetne.
- Tu se radi o očuvanju vlastite plodnosti. Naime, sve je više žena koje s nešto više od 30 godina zaključe kako nisu pronašle zadovoljavajućeg partnera ili da zbog drugih razloga, a to je barem desetak bolesti koje oštećuju reproduktivne organe žene, dolaze u rizik potpune neplodnosti.
Tada se odlučuju za ono što se nekad zvalo socijalno zamrzavanje vlastitih jajnih stanica, a danas se zove očuvanje vlastite plodnosti - pojašnjava Šimunić.
Danas je u Americi, navodi, metoda zamrzavanja postala toliko popularna rezervna opcija za spašavanje svoje plodnosti da u mnogim IVF klinikama petina postupaka postaje fertility preservation, odnosno očuvanje plodnosti.
- U Hrvatskoj je to također dopustivo zbog toga što smo 2012. godine stavili u zakon da se može pospremiti gamete, jajne stanice, ali i spermije.
Dr. sc. Miro Šimun Alebić iz Poliklinike Podobnik kaže kako još nisu imali upite zdravih žena za zamrzavanje jajnih stanica.
Stručna mišljenja
Kod njih se uglavnom zamrzavaju u medicinskim indikacijama gdje se ne može ići na zamrzavanje zametaka.
- Zakonske pretpostavke postoje, ali nisu tako jasno definirane, ali, recimo, može se naći zakonsko uporište da se može raditi - kaže Alebić. Pojašnjava da - što se zamrzavanja tiče - to više nije pitanje tko je za to ili tko je protiv toga. To je ovdje, i to je definitivno sadašnjost, smatra, ali možda još više budućnost, kada se još razvije tehnologija i kada ta vjerojatnost uspjeha za postizanje trudnoće i poroda iz zamrznutih jajnih stanica bude po prilici jednaka onoj iz zamrzavanja zametaka.
- Što se tiče medicinskog stajališta, uvijek je bolje zamrzavati zametak nego jajnu stanicu. Naravno, za žene koje nemaju drugog izlaza nego zamrzavanje jajnih stanica, a pri tome mislim prvenstveno na onkofertilitetne razloge, a to je da se mora zamrzavati zbog izloženosti zračenju ili kemoterapiji. Tu je nekakav primarni i najveći značaj zamrzavanja jajnih stanica - pojašnjava Alebić.
Što se tiče socijalnog zamrzavanja, kaže, i to se naravno razvilo, pogotovo marketinški dio.
- Po internetu je masa klinika koje nude takve usluge. Međutim, treba imati na umu da prije zamrzavanja treba razgovarati sa stručnjakom koji će objasniti da zamrzavanje jajnih stanica nije jednako trudnoća i porod - napominje dr. Alebić.
Danas je, što se tiče zamrzavanja, potrebno od 9 do 13 jajnih stanica za porod jednog djeteta. Taj broj zrelih i dobrih jajnih stanica mogu dobiti samo mlade žene do 30 godina jer nakon toga vjerojatnost da ćete dobiti takve jajne stanice koje “garantiraju” rezultat trudnoće i poroda pada s godinama. Jer, s 38 godina ako dođete zamrznuti jajne stanice, vrlo je velika vjerojatnost da neće doći do trudnoće i poroda, zaključuje Alebić.
Kod nas se ovaj postupak može raditi u svakoj licenciranoj klinici za izvantjelesnu oplodnju.
Najviše zamrzavanja, još uvijek, odnosi se na žene koje su oboljele od primjerice malignih bolesti, i od kojih će ozdraviti, ali moraju odgoditi rađanje za pet ili sedam godina. No, unatrag godinu dana jajne stanice počele su zamrzavati i potpuno zdrave žene koje su zaključile da im bitno opada reprodukcijska mogućnost i da u bliskom razdoblju ne vide mogućnost da nađu partnera i rode.
Situacija u zemlji
- Trenutačno u Hrvatskoj imamo oko 20 žena koje su zamrzle jajne stanice, i niti jedna od njih nije još krenula u proces reprodukcije. To je i logično jer je prošlo malo vremena. Ovu metodu definitivno trebamo poticati jer, kako stvari stoje, ne možemo utjecati na to da žene rađaju ranije, ali možemo im sačuvati jajne stanice koje su kvalitetne - napominje Šimunić.