PISMO IZ BRAZILA

CIJENJENOG HRVATSKOG ARHITEKTA PANDEMIJA JE ZATEKLA U BRAZILSKOJ ŠUMI 'Odlučili smo ostati ovdje. Koronavirus? To je prije svega ekološka kriza'

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 12.05.2020. u 18:47

PRIVATNA ARHIVA

Pandemija je Marka Brajovića s obitelji zatekla u vikendici u Atlantskoj šumi. Arhitekt s karijerom u Sao Paulu tako se sada u brazilskoj šumi vratio prirodnom životu, ali i promišljanju kako će izgledati bliska budućnost

Arhitekt Marko Brajović, koji je odrastao u Rovinju, a cijenjeni je arhitekt u Brazilu, u izolaciji je posljednjih mjesec dana s obitelji u njihovoj vikendici u Atlantskoj šumi! Poslao nam je pismo iz tropske šume i nekoliko fotografija njihove svakodnevice, koja izgleda nadrealno romantično. Inače, s obitelji živi u užurbanom gradu Sao Paulu, a svako ljeto dolaze u Rovinj, pa se nadaju da će tako biti i ovog srpnja.

- Na dan kad je WHO proglasio globalnu pandemiju Covida-19 i krizu, s obitelji sam se zatekao u našoj šumskoj vikendici u Paraty. Odlučili smo ostati ovdje, s naše dvoje djece - kaže nam Marko Brajović.

Smatra da je u ovakvim danima važno, ako je to moguće, vratiti se prirodi i izvornom načinu života. Vikendica u kojoj provode vrijeme površine je 130 četvornih metara. Sade biljke, imaju već nekoliko stotina stabala voća i od susjeda koji ovdje dugo žive kupuju organsku hranu. Drugi susjedi rade sapune, neki kruh, med i jaja, tako da imaju sve što im treba za prehranu. Pomaže im, kaže Marko, i to što ne jedu meso.

- Počeli smo organizirati naš život u izolaciji u šumi. Socijalna distanca čak i u prirodi, kao i u gradu, nudi nove izazove u logistici. Nužno je ponovno oblikovati svoju svakodnevicu daleko od infrastrukture grada - kaže Brajović.

PRIVATNA ARHIVA

Obitelj Brajović je vijest o pandemiji Covida-19 zatekla u njihovoj šumskoj vikendici u mjestu Paraty, pa se zato nisu vratili u Sao Paulo gdje inače žive i rade

 

Uvijek je, dodaje, vjerovao da se dizajn ne primjenjuje samo na fizičko oblikovanje nego na proces i način razmišljanja, koji bi u ovom slučaju trebao biti jasan i operativan. Mora se pritom uzeti u obzir odnos prema samome sebi, obitelji, susjedima, online uredu, objektima, vremenu i drugim vrstama koje ljude okružuju.

- Zajednica postaje temeljna na svim razinama, od lokalnog do globalnog, izvan institucionalnih sistema. Istinska povezanost među ljudima, povezanost informacija, dobara, ideja, produktivnosti, iskustva i ljubavi. I kolaboracija s neljudima, što vodi u redizajn svih odnosa s drugim vrstama i pitanjima kao što jesti, kako liječiti biljke, kako se odnositi prema vodi... jer sve je međusobno povezano - kaže M. Brajović.

Osjeća, kaže, i da svijest o očuvanju okoliša ovih dana još više raste globalno među mnogima, od kojih puno njih vidi i važnost mogućnosti preživljavanja izvan mreže gradova. Nije im pritom, kaže on, u novom domu lako te svaki dan nosi izazove jer je teško prevladati neodrživu ovisnost o sustavu.

- Vidim priliku evolucije našeg ekosustava. To što se nećemo vratiti u normalnost je dobro. Imamo sad priliku da redizajniramo načine na koje radimo, učimo, kuhamo, jedemo, treniramo, liječimo i stvaramo odnose jedni s drugima - piše M. Brajović.

PRIVATNA ARHIVA

Marko Brajović

 

U njihovoj oazi u Atlantskoj šumi imaju satelitski internet, kompjutere, tablete, mikroskop kojim promatraju mikroorganizme, teleskop kojim gledaju zvijezde...

Marko Brajović je autor i drugih atraktivnih kuća uklopljenih u okoliš. Postavio je i najveću svjetsku izložbu o Davidu Bowieju te je dobitnik zlatne medalje na World Architecture Festivalu u Singapuru. Kuće u šumama koje je projektirao obožavaju književnici i rock-zvijezde, u jednoj su, primjerice, odsjedali The Stooges. Odrastao je, kako kaže, u multikulturalnom Rovinju, po majci je talijanskog, a po ocu crnogorskog podrijetla. Sa svojom djecom u Brazilu, sinom Zionom i kćerkom Zoe, govori hrvatski.

Nakon srednje škole iz rodnog se Rovinja preselio u Veneciju, u kojoj je diplomirao na Univerzitetskom fakultetu za arhitekturu te potom odlazi na postdiplomske studije u Barcelonu - Digital Arts (IUA Catalunya) i Genetic Architecture (ESARQ). U Barceloni započinje profesionalnu karijeru. Njegov je studio Atelijer Marko Brajović poznat kao jedan od najeksperimentalnijih u Brazilu. Autor je i mnogih interijera konceptualnih trgovina obućom Campers u svijetu, izloga butika Hermes, scenografija raznih izložaba, a radio je još mnogo toga.

PRIVATNA ARHIVA
 

Budući da inače živi i radi u golemom gradu Sao Paolu, pitali smo ga kako gleda na budućnost velikih urbanih sredina. Postoje, odgovara Brajović, strategije arhitekture i urbanizma inspirirane prirodom koje bi se trebale implementirati u velike gradove da postanu održivi za buduće krize...

U povodu toga nam je poslao i drugo pismo naslovljeno “Kako ćemo živjeti sa svim ostalim vrstama?” čiji je dio objavio i ArchDaily, a koje direktno i indirektno odgovaraju na ta pitanja. Njegovo je razmišljanje ponešto drugačije od onih ekonomski orijentiranih, koja ovih dana prevladavaju u javnosti. Pitanje suživota se ne odnosi, kako kaže, samo na nas u odnosu na druge ljude nego na sve vrste, i neljudske organizme.

- Smatram da ne možemo preživjeti na ovom planetu a da ne razvijemo ekološku svjesnost i povezanost sa svim organizmima - piše Marko Brajović.

PRIVATNA ARHIVA

Na slikama su Brajovićeve vizije gradova budućnosti

No, nije li to tako već sada? Nimalo, dodaje on, ako se promatra ljudsko ponašanje u posljednjih 15.000 godina u odnosu prema drugim vrstama.

- Zapravo nas je naša antropocena percepcija svijeta, koja se bazira na monetarizaciji svega postojećeg, i dovela do ove kritične točke. I dobro je da smo tu. Potječemo iz svijeta odvajanja, binarne podjele na ‘nas’ i na ‘njih’, i to je narativ u kojemu živimo već stoljećima. No, ono što mi nazivamo realnošću zapravo otkriva neodrživ model postojanja za ljudska bića na ovom planetu - smatra on.

Samo sa specifične točke, ljudska bića mogu razumjeti fundamentalnu potrebu za solidarnošću i s vremenom mogu eventualno početi percipirati “solidarnost s neljudskim bićima”.

PRIVATNA ARHIVA

Na slikama su Brajovićeve vizije gradova budućnosti

Tijekom dana izolacije u njihovoj kući u šumi otvaraju se stalno takve nove suptilne povezanosti, a ohrabruju ih, kaže, vijesti koje dolaze “iz budućnosti”.

- Čitam online tekstove o divljim životinjama koje ponovno zauzimaju gradove i koje su donedavno bile sakrivene u šumi. Koze u Španjolskoj, majmuni u gradovima u Aziji, medvjedi, koze, vukovi koji hodaju slobodno po planinama, dramatični pad zagađenja, čiste rijeke, neviđena solidarnost, zajednička medicinska istraživanja... Iskreno govoreći, to je budućnost u kojoj želim živjeti - ističe Brajović.

Koronavirus je prije svega, smatra on, ekološka kriza te će utjecati i na razumijevanje da je sve povezano. Ukazat će i na naš “rat” protiv mikrobiološkog svijeta s opsesivnom sterilizacijom i čišćenjem svega što je živo, pokušaja borbe s bioraznolikošću, što ima posljedice na našoj otpornosti.

- Sječa šuma, izumiranje čitavih vrsta, nestajanje bioraznolikosti, zagađenje zraka i vode, pripitomljavanje životinja, industrijska agrikultura, pesticidi i nasilje kojim svakodnevno napadamo Majku Zemlju uzrok je ove i mnogih drugih pandemija koje će doći. Vođen je uništavajući rat protiv života. Ne možemo riješiti probleme kao što su terorizam, glad i globalno zatopljenje ako prvo ne osiguramo ekološke međuodnose - smatra.

U organizaciji i kreiranju gradova budućnosti trebalo bi, kako kaže, uzimati u obzir primjer šume koja je decentralizirani sustav s mnogim komponentama, kao što je superorganizam.

PRIVATNA ARHIVA
 

- Gradovi mogu puno naučiti od šume i njezine ultimativne tehnologije suradnje, različitosti, samoorganizacije i povezanosti, dok bi visoka tehnologija trebala učiti od šume fotosintezu, distribuciju vode, učinkovitu komunikaciju i o recikliranju. Zakon džungle je partnerstvo. Ne govorim o šumama gradova, nego o ‘gradu kao šumi’. Inteligencija je šuma moguća zahvaljujući suradnji i različita je od koncepta u kojemu ‘preživljava najjači’. U većini slučajeva, suradnja između organizama garantira opstanak i samo je u manjoj količini slučajeva prisutna predatorska strategija - objašnjava Brajović.

Prošle je godine sa svojim kolegama započeo ambiciozan projekt u Sao Paulu, u sklopu kojeg su istraživali kako proizvodnja energije, hrane i njezina konzumacija te trgovina, škole i poslovi mogu zajedno djelovati kao organizmi. Taj proces zovu “permaarhitektura” jer spaja permakulturu s arhitektonskim strukturama, u kojoj gradnja uzima u obzir ekosustav, na obostranu korist.

- Danas živimo u jedinstvenoj percepciji, u kritičkom i privilegiranom trenutku u ljudskoj povijesti, i ekološkoj osviještenosti koju možemo vidjeti kao priliku za napredak. Danas moramo biti hrabri, imati lucidne snove, vidjeti ekološku evoluciju u kojima će bića biti u zajedničkoj egzistenciji - zaključuje M. Brajović.

Za kraj predlaže drugačiji narativ za krizu zbog Covida-19: “Ljubavlju protiv koronavirusa”. Baš kao što je Nick Cave nedavno napisao u svojem dnevniku: “Možda ćemo svijet vidjeti drugim očima, s probuđenim poštovanjem prema onom čudesnom što jest.”

Izdvajamo