OSTAJE U HRVATSKOJ

'DA NISAM DOBIO TIH 50.000 EURA, SAD BIH KONOBARIO U ŠVEDSKOJ' Ispovijest mladića koji je uspio dobiti pozamašne poticaje i sad se bavi poljoprivredom

 privatni album

Ako je suditi po dinamici kojom Ministarstvo poljoprivrede raspisuje natječaje za mlade poljoprivrednike, straha za demografsku obnovu sela ne bi trebalo biti, piše Slobodna Dalmacija. Prošlog je tjedna, naime, 366 poljoprivrednika starijih od 18 i mlađih od 40 godina života dobilo po 50.000 eura nepovratnih sredstava, odnosno 372.000 kuna.

Riječ je o novcu iz EU fondova koji se dodjeljuje u sklopu Programa ruralnog razvoja RH.

Izdašnim sredstvima mladi poljoprivrednici mogu financirati kupnju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnju, građenje i opremanje zatvorenih, zaštićenih prostora i objekata, kao i objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Novac mogu potrošiti i na troškove promidžbe, kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, mehanizacije, strojeva i opreme.

Novi natječaj

Svi oni koji su propustili prošli natječaj imaju priliku aplicirati na novi, objavljen prije dva dana, u kojem su uvjeti još fleksibilniji. Do novca, naime, mogu doći čak i oni kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, no njima će pripasti manji iznos – 148 tisuća kuna...

Da nije dobio potporu iz Ministarstva u iznosu od 50.000 eura, Sinjanin Hrvoje Poljak (28) vjerojatno bi se odselio u Skandinaviju. Ovaj mladi poljoprivrednik bavi se uzgojem mliječnih krava, a gospodarstvo je preuzeo od oca.

- Ne treba se čuditi što mladi bježe od poljoprivrede - težak je to posao koji zahtijeva stalnu angažiranost. Ako si uz to prisiljen dizati kredite da bi unaprijedio proizvodnju, konstantno si u nekom grču. Pratim natječaje za EU fondove i redovito se prijavljujem, a ovaj put je moj projekt i izabran. S 50.000 eura definitivno se lakše diše - kupio sam 14 mliječnih krava, tako da ih sada imam ukupno 30, i novi traktor - govori Hrvoje, koji je dvije godine u ovom poslu, a najviše je toliko i smio biti kako bi sudjelovao na natječaju za poljoprivrednike.

Njegov je OPG kooperant livanjske mljekare "Puđa", a problema s naplatom nema, dapače, novac dolazi točno u dan.

- S poticajima je od poljoprivrede i moguće živjeti, a bez njih, bojim se... Da se ovo nije dogodilo, vjerojatno bih sada konobario u Švedskoj, to mi je bio nekakav plan. Do daljnjega, ipak, ostajem u Hrvatskoj, sasvim sigurno idućih pet godina budući da mi, prema propozicijama natječaja, barem toliko dugo poljoprivreda mora biti glavno zanimanje - objašnjava Hrvoje.

Izdašni su poticaji olakšali život i mladoj obitelji Bučević iz Podstrane koja je prije tri godine krenula u veliki pothvat - ekološki uzgoj američke borovnice na tri hektara zemlje u općini Cetingrad kraj Slunja, preciznije, naselju Kuk.

- Borovnica je supervoće budućnosti jer je puna antioksidansa. Uz to, smatramo da je ekološka proizvodnja neminovna, koliko god bila zahtjevnija od konvencionalne – kaže Antonia Bučević (35), majka troje djece od kojih najstarije ima deset godina, a najmlađe tek godinu dana. Njihove poslovne "avanture", kaže za Slobodnu Dalmaciju, ne bi bilo bez angažmana njezinih roditelja - Stjepka i Snježane.

U startu su, kaže ova diplomirana ekonomistica, uložili u posao više od 200.000 eura vlastitih sredstava. S novcem koji su dobili od EU fondova kupit će mali rabljeni traktor i opremiti nasad navodnjavanjem "kap po kap".

- Rečeno nam je da ćemo novac dobiti u tri rate. Plan nam je, inače, proizvoditi bobičasto voće na 10 hektara jer u vlasništvu imamo oko 15 hektara zemlje, ali vidjet ćemo kako će nam ići plasman proizvoda i ritam života. Pridružili smo se poljoprivrednoj zadruzi "Berry Organica" iz Zaprešića koja ima ugovor s trgovinama "Bio Bio", pa za početak imamo siguran plasman. Planiramo prodavati naše borovnice i u Splitu preko restorana, juice barova i slastičarnica - govori Ivan Bučević, Antonijin suprug.

Svugdje potpora

Novopečena poljoprivrednica, premda ima diplomu Ekonomskog fakulteta, završila je nedavno, uza sve obaveze, i srednju poljoprivrednu školu jer je smatrala da će joj to biti od velike koristi u budućnosti.

- Moram reći kako smo svugdje nailazili na podršku i razumijevanje; počevši od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Razvojne agencije Splitsko-dalmatinske županije... Jednom je čak moj suprug na Facebook stranici ministra Tomislava Tolušića postavio pitanje, odnosno uputio komentar, i on mu je odgovorio u roku od dva sata. To je pohvalno jer se vidi da sustav više ne funkcionira samo na floskulama, odnosno da mladi poljoprivrednik nije prepušten sam sebi - govori Antonia.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 04:06