Dan nakon što je Juliana Brandy Logbo hitnim carskim rezom rodila svoje blizanke u jednoj kineskoj bolnici, mislila je da je najgore prošlo. No, tada su počeli zahtjevi za novcem.
U bolnici su joj prvo rekli da mora platiti 600 dolara bolničke naknade ako želi vidjeti svoje djevojčice. Tri dana kasnije taj je iznos narastao na skoro 800 dolara.
Juliana novac nije imala zbog čega je jedino mogla bespomoćno plakati na ulazu u bolnički odjel gdje su bila smještena njezina djeca.
- Želim da mi daju moju djecu kako bih ih mogla dojiti, kaže 28-godišnja Liberijka nastanjena u gradu Guangzhou.
- Rodila sam ih, a sad ih ne mogu niti vidjeti. Pa u kakvoj sam ja to zemlji?, pita.
U većini razvijenih zemalja, pacijente koji trebaju hitan zahvat prvo se medicinski zbrine - bez obzira na to mogu li platiti ili ne. No, to nije uvijek slučaj u Kini, piše New York Times.
Juliana Logbo došla je u Kinu pomoću vize koja joj je u međuvremenu istekla. Povrh toga, ne razumije i ne govori kineski. Njezin slučaj je ekstremni primjer onoga s čime se suočavaju milijuni Kineza kad je u pitanju vrlo nefleksibilni zdravstveni sustav koji ponekad od pacijenata zahtijeva plaćanje unaprijed.
Kina je nedavno predstavila ambiciozni, 130 milijardi dolara vrijedan paket mjera kojima bi se zdravstvena zaštita učinila pristupačnijom. Sada je na snazi uglavnom univerzalan sistem zdravstvenog osiguranja za gotovo 1,4 milijarde građana.
No, taj sistem je pun rupa. Ovisno o tome koju bolest netko ima, dolazi li iz urbane ili ruralne sredine te drugim faktorima, mnogi Kinezi su prisiljeni skupo plaćati zdravstvenu uslugu. A tu su onda i ostaci starog 'plati pa se liječi' sistema po kojemu se ljudima koji ne mogu platiti uskraćuje liječnička pomoć čak i ako su u životnoj opasnosti. Neke bolnice od pacijenata s određenim bolestima zahtijevaju izdašan depozit prije nego liječenje uopće počne.
I dok reforma zdravstva ima za cilj učiniti zdravstvene usluge pristupačnijima, analitičari kažu da su problemi još uvijek prisutni. Prije tri godine tamošnje je ministarstvo zdravstva izdalo preporuku liječnicima da jako bolesne osobe prvo spase, a tek onda pitaju za plaćanje.
Posebno su ugroženi mladi roditelji.
Godine 2012. jednom mladom paru iz Shenzhena onemogućeno je da vide svoje blizance čak dva mjeseca jer nisu mogli platiti skoro 19.000 dolara bolničkih troškova. Godinu prije, 57-godišnja žena iz Nanjinga, čiji je sin bolnici dugovao 2.800 dolara za troškove porođaja djeteta, na koljenima je molila osoblje bolnice da mu dopuste da vidi vlastito dijete. Iste godine bolnica u Dongguangu rekla je roditeljima koji su dugovali 1.600 dolara da će dijete odvesti u sirotište ako ne plate.
Rebecca Taylor, savjetnica za dojenje iz Pekinga, nazvala je slučaj Juliane Logbo 'eklatantnim primjerom povrede ljudskih prava'. Rekla je da u pogledu proizvodnje mlijeka, odvojenost majke i djeteta može biti katastrofalna.
- Tužna sam, razočarana, užasnuta - ali ne i iznenađena. Svi koji idu u bolnicu znaju da prvo moraju otići do bankomata i donijeti mnogo keša. Doslovno nećete dobiti ništa ako ne platite, kaže Taylor.
Juliana priznaje da je njezin status s isteklom vizom dodatno zakomplicirao čitavu priču. Njezin dečko i otac djece, također Liberijac, zadržan je u Kini od rujna prošle godine pod optužbom da je svoj kineski bankovni račun ustupio prijatelju radi prebacivanja nekih sredstava.
Bolnica Huadu u gradu Guanzgzhou rano je počela tražiti novac. Juliana je trudove dobila 5. svibnja i tad je morala platiti 'samo' 130 dolara bolničkih troškova. Nakon carskog reza idući dan, morala je platiti još 790 dolara.
Juliana je rodila blizanke u tri sata ujutro, a medicinske sestre su djevojčice odvele ne dajući joj priliku da ih uzme u naručje. Kad je idući dan pitala za bebe, zahtijevali su od nje još 630 dolara.
Njezina prijateljica Salme Sweetgaye pomogla joj je prikupiti novac, no zakasnila je. Dana 10. svibnja joj je rečeno da mora platiti više - 800 dolara. Kad je rekla da nema toliko novaca, smanjili su cijenu na 707 dolara. Kopije tih računa u posjedu su New York Timesa, piše ovaj list.
To poslijepodne Juliana je prvi puta vidjela svoje bebe.
Žena zaposlena u bolnici (za koju se samo zna da se preziva Tang), negirala je Julianine tvrdnje i rekla da nije istina da su je prvo tražili novac, a tek onda dopustili da vidi djecu. Kaže da su je iz bolnice tek podsjetili da mora platiti račun.
Tang kaže i kako su bebe Juliane Logbo bile prijevremeno rođene te da su odvedene na posebni odjel. Mnoge kineske bolnice brane roditeljima ulaz na odjel za nedonoščad jer im nedostaje medicinskih sestara koje bi nadgledale roditelje i boje se infekcija.
No, Juliana Logbo je rekla kako Tang ne govori istinu jer su djevojčice rođene zdrave u 37. tjednu trudnoće. Julianina prijateljica potvrdila je njezine riječi i rekla da bolnica laže.
- Odbili su Juliani dati djecu. Puno je plakala, rekla je Salme Sweetgaye.
Uprava bolnice nije željela ništa komentirati.
Juliana Logbo završila je poslovni menadžment na sveučilištu u Liberiji te zarađuje vodeći liberijske turiste po Guangzhou. Ona i njezin dečko, kojem je također istekla viza, živjeli su u jednosobnom stanu u predgrađu Pekinga. Prije nego je on uhićen, planirali su se vratiti u Liberiju.
Juliana je tek po dolasku u Guangzhou otkrila da je trudna. Tada je njezin dečko uhićen i Juliana ga čitavo to vrijeme nije vidjela. Otada živi s prijateljicom Sweetgaye.
Osoblje bolnice nije govorilo engleski, pa nije sigurno koliko je toga izgubljeno u prijevodu. Zaposlenici su koristili aplikaciju za prevođenje na svojim smartphonima.
No, zahtjevi bolnice bili su jasni. Jedan joj je zaposlenik bolnice na ekranu mobitela napisao da mora platiti 5.000 kineskih juana - što je oko 800 dolara - kako bi mogli otpustiti njezinu djecu iz bolnice.
Juliana Logbo i njezine bebe napokon su otpuštene iz bolnice 13. svibnja nakon što je platila ukupno 3.500 dolara. Novac je prikupljen uglavnom donacijama. Djevojčice je nazvala Grace Annabelle i Gracious Anna. ('Zato što sam Bogu zahvalna na svemu!')
Sistem 'plati pa se liječi' još uvijek je prisutan u nekim dijelovima Kine jer liječnici kažu da bi u protivnom sami morali platiti nepodmirene račune. Bolnice naglašavaju da one nisu socijalne ustanove.
Felicity Miller, Britanka zaposlena u jednoj kineskoj tvornici kaže kako joj u bolnici u Šangaju nisu htjeli njezinoj prerano rođenoj bebi dati injekciju kojom bi se spriječilo oštećenje pluća jer nisu primili depozit od 1.600 dolara. Nakon toga su još prijetili i da će obustaviti liječenje jer osiguravajuća tvrtka nije htjela platiti depozit od skoro 7.900 dolara.
- Rekli su da će obustaviti liječenje ako ne dobiju novac. A da su to doista i učinili, moja malena bi umrla, rekla je Miller.
Nakon groznog iskustva, Miller je napustila Kinu.
- Jako volim tu zemlju, no ako vam se nešto dogodi - ne želite biti ondje!, ustvrdila je.