PRIZOR KOJI ODUZIMA DAH

KAKO SAM SNIMIO KANONADU OD 190 MUNJA IZNAD ZAGREBA Razgovarali smo s mladićem čija je fotografija nevremena ovih dana poharala društvene mreže

    AUTOR:
    • Karmen Miletić

  • OBJAVLJENO:
  • 18.06.2019. u 20:15

Lovro Dujnić

“Dva sata snimao sam isti kadar i onda taj materijal spojio u jedinstvenu snimku: već dvije godine nije bilo tako fotogeničnog nevremena u Zagrebu!”

U nedjelju navečer otvorilo se nebo iznad kontinentalnog dijela Hrvatske, a pravi ljubitelji nevremena, “lovci na munje”, izvadili su svoje fotoaparate i objektivima zabilježili ovu fotogeničnu meteorološku pojavu.

Kompozitna fotografija munja mladog fotografa, inovatora i ljubitelja svemira Lovre Dujnića (27) u kratkom vremenu postala je pravi hit na društvenim mrežama nakon što ju je ovaj Zagrepčanin objavio u Facebook grupi “Zakaj volim Zagreb”.

“Bio je show danas! Fotkano sa Savice. Oko dva sata materijala stakirano, skoro pa mi nije ni jedna promakla”, napisao je Lovro, vidno zadovoljan uratkom, a njegova fotografija članove grupe ostavila je bez daha i izazvala tisuće pozitivnih reakcija i komentara. Kako nam je objasnio, viralna fotografija sastavljena je od čak 190 munja, sa svog balkona na Savici, okrenutog na jugozapad, dva je sata snimao isti kadar. Sretan jer već otprilike dvije godine nije bilo ovako fotogeničnog nevremena u Zagrebu.

Obožava svemir

- Metropolu inače zaobilaze malo bolje oluje, tako da je ovo rijetki spektakl. Još je jedna moja fotografija gromova slikana s istog balkona bila dosta sherana, prije nekih četiri godine razvukla se po cijelom internetu. Inače, s prijateljima putujem po Hrvatskoj, uvijek s fotoaparatom u ruci i fotkam, najčešće munje, svemir, sve prirodne fenomene. Obožavam maglice, galaksije, duboki svemir... To nije bezazleno, biti na vrhu brda dok sijeva nije ni ugodno ni pametno, ali eto, fotografiranje je moj hobi, ono što radim za dušu - objašnjava nam Lovro i opisuje nam najopasniju situaciju u kojoj se našao.

- Prije deset godina u Kožinu kod Zadra snimao sam munje i jedna je udarila desetak metara od mene. Toliko je zasvijetlila čitavo okruženje da je fotka koju sam okinuo bila potpuno bijela - prepričava Lovro. Iako često živi među oblacima, sebe ipak ne bi nazvao klasičnim lovcem na munje. On je prije svega inovator, mladić koji obožava strojeve i alate, a potom i amater astronom i DIY entuzijast.

Mladi izumitelj

Njegovo ime javnosti je postalo poznato još dok je završavao srednju školu, izumio je stvari i dobio nagrade koje nijedan Hrvat prije njega nije osvojio. Naime, tada je za svoj izum znanstvenog upravljanja automobilom preko softvera dobio zlato na najprestižnijem svjetskom godišnjem skupu inovatora u Ženevi. Lovro je, dakle, bio prva osoba u svijetu koja je, primjerice, mogla upravljati automobilom u New Yorku sjedeći za računalom u svojoj sobi na Savici.

Nedugo nakon Ženeve, na belgijskom sajmu inovacija “Innova - Eureka 2011” također je osvojio Grand prix Bruxellesa. A onda je pao maturu iz hrvatskog jezika i nije uspio upisati FER. Nakon Ženeve, cijela je država znala za Lovru, ali nitko se nije javio da zaposli ovog mladog genijalca.

- Na koncu sam dobio posao u školi u kojoj sam i maturirao, zahvaljujući profesorima i ravnatelju. I danas radim kao suradnik u nastavi u Strojarskoj tehničkoj školi Fausta Vrančića, bavim se ručnom obradom materijala, CNC strojevima i elektrotehnikom. FER sam u međuvremenu upisao, ali i odustao od njega, jer obvezni labosi kosili su mi se s poslom, morao sam upisati izvanredan studij, što me koštalo previše - priča nam Lovro. Da je uistinu svestran mladić svjedoči i radionica koju je vodio prije mjesec dana u organizaciji udruge Domino, a riječ je o radionici printanja 3D klitorisa.

Uz edukaciju iz anatomije polaznice i polaznici, uz Lovrinu pomoć, izrađivali su vlastite 3D printane modele klitorisa, u boji po odabiru. Osim što svojim Canonom “okida” nevjerojatne fotografije munja, nebeskih tijela i primjerice Velikih Orionovih maglica, od nas udaljenih 1350 svjetlosnih godina, i luduje s 3D printerom, Lovro i dalje ne odustaje od inovacija.

- Baš sam nakupovao strojeva i alata, u potrazi sam za prostorom koji će postati moja radionica. Teško je pronaći adekvatan prostor, ili je skupo ili ih baš nema. Kad ga pronađem, tamo ćemo ekipa i ja svašta kemijati - zaključuje Lovro.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo