SESTRE POLGAR

NEVJEROJATNA PRIČA O TRI DJEVOJČICE KOJE SU POKORILE SVIJET Porazile su sve što se poraziti dalo, unatoč tome što ženski mozak šahu 'nije dorastao'

    AUTOR:
    • Lana Bunjevac

  • OBJAVLJENO:
  • 28.11.2017. u 23:50

 

Prije nekoliko godina, kada se rodila moja kći, prestao sam pušiti i postao ovisan o šahu. Igrao sam po lokalnim turnirima i otkrio jedan sasvim novi svijet. Na zidu jednog kluba prvi sam put vidio sliku sestara Polgár, pored slika svih tih ozbiljnih i zamišljenih muškaraca - kaže izraelski redatelj Yossi Aviram, koji je o slavnim mađarskim šahistkinjama snimio i prvi dugometražni dokumentarac nazvavši ga “Varijanta Polgár”.

Sve tri sestre Polgár ušle su u legendu, svaka u nečemu nosi titulu prve i jedine, a najmlađa sestra Judit smatra se najboljom šahistkinjom u povijesti ove igre. No, one nisu same izabrale biti heroine - mnogo prije nego što su se rodile njihov otac László Polgár razvio je teoriju koju je htio primijeniti u stvarnosti, a ona je glasila da je svako zdravo dijete potencijalni genij. Po zanimanju edukacijski psiholog, László Polgár preko pisama je upoznao svoju buduću suprugu Klaru, profesoricu stranih jezika podrijetlom iz Zakarpatske Ukrajine, i pomno joj izložio svoj plan. Još 1969. László je objavio i knjigu “Bringing up Genius”, u kojoj zagovara tezu da se genij ne rađa, nego da se stvara.

Iste godine rođena je njihova prva kći Zsuzsa. Namjeravao ju je podučavati matematiku, ali jednoga dana, kada je imala tri godine, u potrazi za igračkama otvorila je ormarić iz kojeg je ispala šahovska garnitura. Mama Klara uopće nije znala igrati šah, no obećala je da će joj otac pokazati kada dođe doma. László je bio oduševljen vidjevši Zsuzsin interes. On nije bio stručnjak za šah, no pomislio je da bi to mogao biti njegov eksperiment. Šah je bio jeftin, dostupan i intelektualan, nije bilo važno jesi li muško ili žensko, visok ili nizak.

Ranih 70-ih Mađarska je još uvijek bila u okovima Sovjetskog Saveza, a šahom su dominirali muškarci i smatralo se da ženski mozak tome nije dorastao. No onda se pojavila Zsuzsa Polgár. Nakon samo nekoliko mjeseci podučavanja otac ju je poveo sa sobom u šahovski klub MTK. Zadimljena prostorija bila je puna odraslih muškaraca koji su mislili da on želi igrati, no kada im je rekao da traži partnera za nju, svi su mu se smijali. Zsuzsa jedva da je virila preko ruba stola pa su joj dali jastuk te je igrala klečeći na stolici, no kada je pobijedila prvog velemajstora, izašao je u hodnik i od muke udarao glavom o vrata lifta. U kasnijoj dobi, kada je češće pobjeđivala muškarce, žalili bi se da nisu dobro spavali ili da su bolesni, pa se Zsuzsa jednom našalila da nikada nije pobijedila zdravog muškarca.

Judit Polgár porazila je čak jedanaest svjetskih prvaka, uključujući i legendarnog Anatolija Karpova

 

Varijanta Polgár

László nije slučajno izabrao baš šah. Komunistički režim toj je igri pridavao golemo značenje, a 1972., na vrhuncu hladnog rata, na Islandu se održao šahovski dvoboj stoljeća: Bobby Fischer pobijedio je dotadašnjega svjetskog prvaka Borisa Spaskog i prekinuo 30-godišnju sovjetsku dominaciju u ovome sportu. Šah nikada nije bio tako popularan, a iste godine kada je Fischer postao svjetski prvak, s figurama se upoznala i Zsuzsa Polgár.

Godine 1974. rođena je druga kći Polgárovih, Zsófia, a 1976. najmlađa Judit. Obje mlađe sestre odmalena su upijale što radi najstarija, koja je s četiri godine osvojila prvenstvo Mađarske za djevojčice do 11 godina i izazvala veliko zanimanje javnosti, ali i podozrenje vlasti. Naime, ni Zsuzsa niti njezine dvije sestre nisu išle u vrtić i školu, a u ono doba bilo je nezamislivo da obitelj izvadi djecu iz obaveznog školskog sustava. Otac je smatrao da kod većine djece koja idu u školu potencijali nisu optimalno iskorišteni i umjesto toga on i supruga Klara kćeri su školovali kod kuće, a uz šah i opće predmete podučavali su ih i esperanto, kao bazu za jezične sposobnosti, pa tako sve tri sestre danas tečno govore po nekoliko stranih jezika, a najstarija Zsuzsa čak šest, među kojima su i njemački, španjolski i bugarski.

- Ocu su prijetili zatvorom i oduzimanjem skrbništva, a nama da ćemo biti smješteni u instituciju - govori najmlađa kći Judit, s kojom smo razgovarali u povodu prikazivanja filma “Varijanta Polgár” na Verzió Film Festivalu u Budimpešti.

Jedan tipičan dan u životu sestara izgledao je ovako: ustajanje je bilo u 6, 6.15, a već u 7 sati bile su u sportskoj dvorani. László je, priča redatelj Aviram, bio inteligentan čovjek koji je znao da je fizička kondicija ključna u intelektualnom uspjehu te su sestre svako jutro trenirale i ping-pong. Kući su se vraćale u 10, potom bi doručkovale, a dan posvećen šahu počinjao bi u 10.45, 11 sati. Kada je László uvidio da ih on više ništa ne može naučiti, doveo je šahovske trenere izvana.

Najveća šahovska baza podataka

- Vježbao sam s njima do ručka, a poslije ručka još 3 sata, no kada sam ja otišao došao bi novi trener koji bi im prije odlaska zadao i domaću zadaću - prisjeća se u filmu jedan od prvih trenera sestara Polgár, Janos Sabolcy.

Obitelj je živjela skromno, a roditelji Polgár bili su neumorni u svojoj predanosti, kupovali svaku knjigu o šahu koju su si mogli priuštiti i s vremenom stvorili kolekciju od oko 4, 5 tisuća knjiga i udžbenika. László je noću spavao samo tri sata, a ostatak vremena iz šahovskih je časopisa izrezivao igre, lijepio ih na karton i tako stvarao kartoteku, sličnu onima u knjižnicama. Smatra se da je obitelj Polgár imala najveću šahovsku bazu podataka na svijetu, s više od 200 tisuća partija, a jedina koja je bila veća bila je ona sovjetskih tajnih arhiva.

- Vjerujem da moja pedagoška teorija nije primjenjiva samo na šah, nego u svim područjima života - smatra László Polgár, inače i sâm autor mnogih knjiga o odgoju i šahu.

Sa 12 godina Zsuzsa se prvi put natjecala izvan Mađarske. Majka Klara ju je pratila, no put u inozemstvo platila je visokom cijenom - dobila je otkaz na mjestu učiteljice u školi, pod izlikom da je propustila sastanak koji se održao tijekom ljetnih praznika. Nije se vratila na posao, posvetila se djevojkama i putovala s njima na turnire. Godine 1984. Zsuzsa je postala prva na listi vodećih svjetskih šahistkinja. László je tada odlučio da se natječe s muškarcima, što bi bio ultimativni dokaz njegove teorije.

- Žene su sposobne postići iste rezultate kao muškarci kada su u pitanju intelektualne aktivnosti kao što je šah, u kojem ne bi smjelo biti diskriminacije - rekao je u filmu László koji se oštro protivio razdvajanju šahovskih turnira na muške i ženske. No, mađarskoj šahovskoj federaciji nikako se nije svidjela činjenica da su tri djevojke preuzele muški svijet. Oduzeli su im pasoše i odredili tri godine zabrane stranih natjecanja.

 

Žena koja je porazila velemajstora

Presudna godina za sestre Polgár bila je 1988. kada sudjeluju na Šahovskoj olimpijadi u Solunu, uz četvrtu članicu reprezentacije Ildikó Mádl. Sovjetski tim, koji je predvodila strašna Gruzijka Maja Čiburdanidze, bio je sigurni favorit, no zlato je ipak osvojila Mađarska (treća je bila Jugoslavija), a najveća priča cijele Olimpijade bila je 12-godišnja Judit Polgár, koja je osvojila i individualnu zlatnu medalju ostvarivši fantastičan skor od 12 i pol bodova od mogućih 13 na drugoj ploči. Ta pobjeda sestrama je potpuno promijenila život: postale su nacionalne junakinje, a iz višekatnice u planski sagrađenom stambenom naselju Szigony iz 1970-ih godina preselili su u veći stan u centru grada.

Dana 9. studenoga 1989. pao je Berlinski zid, granice su otvorene i više nije bilo prepreka da sestre slobodno putuju i natječu se s muškarcima. Zsuzsa je 1991. kao prva žena u povijesti osvojila titulu velemajstora koju su dotad imali samo muškarci. Time je probila led i utrla put svim drugim ženama, a prije svega svojoj nevjerojatnoj sestri Judit. Iste godine Judit Polgár skinula je i rekord Bobbyja Fischera i sa 15 godina i pet mjeseci postala najmlađi velemajstor u povijesti šaha, a najsretniji je bio njezin tada 92-godišnji djed Armin Protovin, jedan od rijetkih članova obitelji Polgár koji je preživio logor i nije bio ubijen u holokaustu.

Judit je počela igrati šah u dobi od pet godina, vježbala je po 6-7 sati na dan, a kao nagradu za ostvarenu pobjedu mogla je dobiti stvarčice poput knjižica i gumica. U papirnici na uglu njihove ulice jedan od najvećih trofeja bila je kemijska olovka s četiri boje, što je, smije se Judit, bila odlična motivacija.

Iako najmlađa, Judit je za šahovskom pločom imala instinkt ubojice. Nije voljela Karpovljevu čvrstu pozicijsku igru bez rizika, više joj se svidio Kasparov i njegov napadački stil. U razgovoru se prisjetila i partija s tada poznatim jugoslavenskim šahistom Ljubomirom Ljubojevićem, a pokušali smo doći i do nekih naših igrača koji su tih godina možda susretali s mađarskim čudom od djeteta.

- Nisam imao priliku igrati protiv sestara Polgár, hvala bogu - smije se naš proslavljeni igrač Zdenko Kožul, koji je u doba proboja sestara Polgár bio prvak Jugoslavije. No, prisjetio se kako mu je pokojni srpski velemajstor Milorad Knežević pričao da je svojedobno bio trener Zsuzse Polgár te je sredinom 80-ih često odlazio u njihov budimpeštanski stan i pomagao tijekom turnira.

Godine 1993. Judit je u egzibicijskom meču u Budimpešti pobijedila Borisa Spaskog i tu pobjedu ističe kao jednu od najdražih u karijeri, a njezina prva i jedina pobjeda protiv Garija Kasparova dogodila se 2002. godine u Moskvi, na turniru koji je Rusija igrala protiv ostatka svijeta. Kasparov je iznenadio Judit berlinskom obranom, a ne svojim najjačim oružjem, sicilijanskom obranom, no pobijedila ga je, a njemu je taj poraz toliko teško pao da je gledao u stranu kad joj je pružao ruku te je bez riječi ustao i otišao. Judit Polgár tako je postala ne samo prva žena koja je pobijedila Garija Kasparova nego i prva žena koja je u službenoj partiji pobijedila jednoga svjetskog prvaka. Nakon te pobjede pisala joj je Yoko Ono: “Hvala ti u ime svih žena svijeta, sadašnjih i budućih”, stajalo je u pismu.

 

Srednja sestra Zsófia je, slažu se stručnjaci, bila najtalentiranija od tri sestre, igrala je predivne partije, ali se prva počela distancirati od šaha. Tome je pridonijela i činjenica da je stasavala u doba najvećih uspjeha mlađe sestre pa je cijelo vrijeme bila u njenoj sjeni, iako su i njezini rezultati bili fascinantni. Zsófijin najveći uspjeh bio je 1989. godine na turniru u Rimu, kada je kao 14-godišnja djevojčica osvojila prvo mjesto sa 8,5 bodova od mogućih 9, skinuvši odredom skalp mnogim uvaženim velemajstorima koji su bili tri do četiri puta stariji.

Nije bilo šahovskog časopisa koji tih dana nije objavio njenu sliku na naslovnici, a njezin pothvat u šahovskom je žargonu prozvan “sacco di Roma”, odnosno pustošenje Rima, što je bila referenca na historijsko pustošenje središta Papinske države. Na jednom turniru Zsófia je upoznala izraelskog šahista Yonu Kosashvilija, udala se za njega te se 1995. preselila u Izrael. U međuvremenu je završila školu za slikanje i uređenje interijera te se danas bavi umjetnošću. Zsuzsa se također udala i preselila u New York i danas vodi šahovski odjel na Sveučilištu Webster i trenira mlade šahiste.

Iste godine kada je Zsófia briljirala u Rimu, Judit je postala najbolje rangirana žena na svijetu, a tu je poziciju držala punih 25 godina, sve do kolovoza 2014. kada se oprostila od natjecateljskog šaha. Zašto je baš ona, kao najmlađa, postala najbolja?

- Smatram da je to prvenstveno zato što su moji roditelji učili na Zsuzsinu i Zsófijinu primjeru te greške koje su radili s njima nisu više ponavljali sa mnom. Osim toga, ja sam učila od tada najbolje - svoje najstarije sestre, a nemojte zaboraviti da je ona kada je bila mojih godina pred sobom imala mnoge društvene prepreke protiv kojih se ja više nisam morala boriti - ističe Judit Polgár, koja ima kvocijent inteligencije 170 i smatra se jednom od najinteligentnijih živućih ljudi na svijetu.

Ona je jedina od sestara ostala živjeti u Budimpešti, gdje se 2000. godine udala za veterinara Gusztava Fonta, no i nakon udaje nastavila je s izvrsnim rezultatima. Na Svjetskom prvenstvu u Argentini 2005. godine bila je osma, što je bio njezin najbolji renking u karijeri - nikada nijedna žena nije došla tako blizu osvajanja muškog naslova, no Judit je tada već imala jednogodišnjeg sina, a nakon što je rodila i kćer Hannu, šah je polako prestajao biti prioritet.

Svaka od sestara ima po dvoje djece, no znakovito je da ni Judit niti njene sestre svoju djecu nisu odgajale na način kao što su one bile odgajane: djeca im polaze redovnu školu i, osim Zsuzsina sina Toma koji je prvak Amerike u svojoj dobnoj kategoriji, ne bave se uopće šahom.

 

Uspješna metoda

- Naša djeca imaju dva roditelja - ja možda i jesam odgajana na neobičan način, ali moj suprug odgajan je sasvim obično. Također, napor koji su naši roditelji uložili u naš odgoj bio je izuzetan. Sve su podredili nama, čak ni u kino nisu odlazili. Vjerovali su u svoju metodu 1000 posto. Ja nisam tako fanatična u tim stvarima na način na koji su oni bili. Osim toga, moji roditelji bili su siromašni i za njih je novac od nagrada na šahovskim turnirima bio velika stvar. Također, pozivi na međunarodne turnire za nas su bili jedina mogućnost putovanja izvan komunističke Mađarske. Bilo je magično moći putovati u inozemstvo i vidjeti svijet.

No, za današnju djecu u Mađarskoj, pa tako i za moju, to nije ništa posebno, a njihovi roditelji ne moraju činiti tako nevjerojatne stvari kako bi im to omogućili - objašnjava Judit Polgár, koja je u svojoj domovini velika zvijezda, no vrlo je prizemna, opuštena i susretljiva osoba. Oprezna je jedino u tome da je ne uvuku u politiku, no vrlo je aktivna u nagovaranju vlade da uvede šah u nacionalni kurikulum. Ne zato što smatra da svi Mađari moraju postati odlični šahisti poput nje, nego stoga što je uvjerena da je to vrlo atraktivan način da se djecu uči da misle logički.

Foto: Getty Images


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo