ZBOG NJEGA SE ISPLATILO

OD PRVE TRANSPLANTACIJE SRCA PROŠLO JE 30 GODINA U Luki (23) već punih sedam godina kuca žensko srce

OBJAVLJENO:
  • 06.09.2018. u 08:09

  • Joško Ponoš / CROPIX

    Na fotografiji: Luka Vugrač

     

    “Uspješno izvršena transplantacija srca, 30. rujna 1988. Učinjena je biopsija miokarda i hemodinamička evaluacija. Stanje zadovoljava (u granicama normale).

    Obavještavat ćemo javnost i stručne krugove o daljnjem toku. Davalac je 29-godišnjak koji je umro od prostrijelne rane, a srce je transplantirano 58-godišnjoj ženi”. Pisani je to trag o prvoj transplantaciji srca u Hrvatskoj koji je potpisao tadašnji predstojnik Klinike za kirurgiju KBC-a Zagreb, prof. dr. Josip Sokolić prije trideset godina. Taj je Lošinjanin radio na beogradskoj VMA, a u Zagreb je pozvan ne bi li “ustrojio” kardijalnu kirurgiju. Učinio je puno više jer je na svjetsku kartu programa transplantacije srca stavio i Hrvatsku.

    Veliki pothvat

    Upravo tridesetu obljetnicu tog pionirskog koraka hrvatske medicine te deset godina primjene mehaničke cirkulacije na KBC-u Zagreb svečano su jučer obilježili liječnici i medicinske sestre koji su sudjelovali u tom pothvatu, poput današnjeg predstojnika Klinike za kardijalnu kirurgiju prof. dr. Bojana Biočine koji je istaknuo važnost tog povijesnog događaja.

    Istaknuo je da je u tih 30 godina u KBC-u Zagreb transplantirano više od 280 srca te da je od osnivanja Klinike za kardiokirurgiju učinjeno gotovo 13.000 operacija na tom važnom ljudskom organu. Dodao je da su KB Dubrava i KBC Zagreb u vrhu broja transplantacija srca u svijetu.

    Također je naglasio da je prije deset godina krenuo i program mehaničke cirkulacije, koja pomaže pacijentima s teškim srčanim zatajenjima da prežive do transplantacije srca. U službi kvalitetnijeg liječenja već je četiri godine i mogućnost transplantacije mehaničkog srca.

    Prof. dr. Biočina naglasio je da je na KBC-u Zagreb otvorena i banka kardiovaskularnog tkiva, a u Hrvatskoj je napravljena mreža ECMO uređaja, odnosno vanjskog krvotoka za životno ugrožene pacijente.

    Zatajenje srca

    Predstojnik Klinike za kardiologiju KBC-a Zagreb i koordinator transplantacijskog programa prof. dr. Davor Miličić naglasio je da od zatajenja srca boluje dva posto svjetskih stanovnika odnosno čak 10 posto starijih od 65 godina, koji umiru unutar pet godina od postavljene dijagnoze. “Lošije preživljavanje je samo kod raka pluća”, rekao je Miličić.

    Dodao je da bi transplantaciju srca u svijetu trebalo 500.000 ljudi, ali tek do 5000 njih godišnje bude među sretnicima. Na svečanom obilježavanju programa transplantacije srca bio je i mladi Čakovčanin Luka Vugrač, koji je novo srce dobio prije sedam godina, u svojoj 16., što mu je spasilo život.

    “Imao sam težak oporavak. U trenutcima mi se činilo da je sve beznadno, a onda sam ‘krenuo u život’. Liječnici su rekli da slobodno radim sve za što se osjećam sposobnim. Tako se i ponašam. Iza mene su natjecanja u kojima sam osvajao prva mjesta. Pokušavam živjeti život na što bolji način. Vodim se time da sreća nije odredište, nego nusprodukt igre, ljubavi, života i rada”, zaključio je Luka.

    Izdvajamo